Hrvatska pošta

Povlačenje novca nije ugroženo, ali bit će usporeno. U Grčićevu ministarstvu tvrde da spajanje agencija koje su akreditirane za povlačenje novca iz fondova EU neće utjecati na projekte koji su u tijeku.

Može li spajanje agencija koje provodi Vlada ugroziti povlačenje sredstava iz europskih fondova? Kako se radi o Agenciji za regionalni razvoj (ARR) te o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, koje su bile iznimno uspješne u povlačenju sredstava, postojala je zabrinutost da će to utjecati na projekte koji su u tijeku. U Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova kojem je na čelu Branko Grčić upoznati su s tim upozorenjima, ali smatraju da neće biti nikakvih problema. Tvrde da spajanje agencija ne utječe na povlačenje sredstava pod uvjetom da se pri spajanju osigura održivost akreditiranih poslovnih procesa, smatraju u ministarstvu.

Tijekom procesa spajanja, u hodu će se pripremati i revidirati sva potrebna dokumentacija i procesi vezani uz obavljanje funkcija te će sve biti predmetom revizije sustava. Ne očekuje se prekid akreditiranih funkcija. Primjerice, zadnja velika promjena u sustavu dogodila se 2012. godine zbog rekonstrukcije sustava državne uprave no ona nije ugrozila akreditaciju ni utjecala na odgođu povlačenja sredstava – kažu u Ministarstvu.

S druge strane, HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić smatra da bi usprkos uvjeravanju vladajućih problema moglo biti. Problema neće biti ako se zadrži struktura jer će se onda obaviti ‘light’ provjera koja neće zaustaviti i ugroziti provedbu programa. S obzirom na ulogu Agencije za regionalni razvoj u programima teritorijalne suradnje u razdoblju 2014. – 2020. i činjenicu da sudjelujemo u 13 programa, od kojih smo za dva upravljačko tijelo, poštujući uštede na tim EU poslovima može na kraju ispasti jako skup. Apsurdno je što Vlada ne procjenjuje trošak promjena koje predlaže te se postavlja pitanje, osobito u slučaju spajanja ARR-a i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU), opravdava li ušteda od milijun kuna trošak dodatnih provjera i kontrola, usporavanje rada i nako sporog sustava i povećavanje izgleda za još veći gubitak sredstava – smatra Maletić.

U ministarstvu također ističu da spajanjem ne prestaje potreba za službenicima u akreditiranim procesima, ali se otvara mogućnost boljeg i učinkovitijeg iskorištavanja službenika na komplemenatarnim poslovnim procesima u različitim sektorima.

Na hrvatskom leasing tržištu prije nekoliko mjeseci pojavio se još jedan igrač. Svoje urede u Hrvatskoj otvorila je austrijska tvrtka Grenke.

Na međunarodnom tržištu prisutni smo više od 40 godina u 30 zemalja te smo s 1,3 milijarde eura vrijednosti sklopljenih ugovora u 2014. tržišni lider u Europi u segmentu financiranja ICT opreme – kaže Zdravko Pilić, generalni direktor Grenkea u Hrvatskoj. Ta tvrtka nudi usluge financiranja ICT-a, medicinske, stomatološke, industrijske i ostale elektroničke i mobilne opreme putem operativnog najma. Ciljani segment klijenata su mali i srednji poduzetnici kojima Grenke želi olakšati poslovanje, ojačati likvidnost te sačuvati kreditnu sposobnost tako da im je najmodernija oprema uvijek dostupna uz vrlo jednostavne, fleksibilne i brze procese.

Za sada je odaziv iz SME sektora vrlo dobar te smo premašili sva očekivanja i planiranja kad je riječ o plasmanu – kaže Pilić. Ističe da su u kratkom vremenu portfelj osnažili nekim od najvećih kompanija u Hrvatskoj koje su prepoznale prednosti Grenkeova financiranja.

Već surađujemo s više od 150 trgovaca ICT opremom na širem području Zagreba koji svojim kupcima na licu mjesta nude usluge Grenkeova operativnog najma – kaže Pilić i dodaje da im je cilj postati broj jedan u financiranju ICT opreme u Hrvatskoj. Nakon što uspostave suradnju sa svim zainteresiranim trgovcima iz ICT sektora, fokus planiraju prebaciti na trgovce stomatološkom i medicinskom opremom, uredskom opremom i namještajem i ostalom mobilnom elektroničkom opremom.

Za moguće poremećaje u likvidnosti osigurano 40 milijuna kuna revolving kredita. Nadzorni odbor Hrvatske pošte dao je Upravi na čelu s Alenom Premužakom odobrenje za kreditno zaduživanje i za prodaju nekretnina. U Pošti kažu da se ne radi o klasičnom kreditnom zaduženju, s nekom određenom svrhom, već o ‘okviru za zaduženje’, tj. ‘revolvingu’, kojim HP ima 40 milijuna kuna na raspolaganju za pokrivanje neočekivanih troškova ili premošćivanje kratkoročnih poremećaja u likvidnosti. HP je taj kredit dobio od PBZ-a koji je na javnom natječaju ponudio najbolje uvjete. U tijeku je i natječaj za prodaju 36 nekretnina, s procijenjenom vrijednosti od 13 milijuna eura, koji je otvoren do daljnjega, dok se nekretnine ne prodaju ili dok Uprava ne odluči da se zatvori. Tek nakon isplate cjelokupnog iznosa HP će moći otkriti identitet kupaca.