Javni poziv za poticanje čistijeg transporta

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nakon sufinanciranja kupnje električnih i hibridnih vozila, nastavlja poticati mjere za čistiji transport. Potkraj travnja objavljen je Javni poziv za sufinanciranje ostalih mjera energetske učinkovitosti u prometu, na koji se mogu javiti jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva i obrtnici, ovisno o mjeri. Po pojedinom zahtjevu moguće je dobiti od 40 do 80 posto, odnosno do 200.000 kuna nepovratnih sredstava.

Mjere koje će se poticati uključuju gradnju punionica za vozila na električni pogon, uvođenje sustava javnih gradskih bicikala, programska rješenja koja sadržavaju bazu podataka o cestama, a primjenom kojih povećava se stupanj energetske učinkovitosti u gradovima, opremanje postojećih ili ugradnja semafora s vizualnim indikatorom trajanja faze crvenog svjetla, kupnju električnih bicikala, kupnju plovila na električni pogon s ugrađenim solarnim panelima, kupnju teretnih vozila na hibridni pogon kategorije N2, te pregradnju postojećih vozila svih kategorija na električni pogon i pogon stlačenim prirodnim plinom (SPP).

Poticanje takvih mjera ima za cilj smanjenje emisija CO₂ i štetnih ispušnih plinova u prometu, pogotovo u gradovima te smanjenje buke i povećanje sigurnosti u prometu. Poticanjem razvoja biciklističke infrastrukture želi se građanima pružiti alternativno rješenje mobilnosti, koje će ujedno pozitivno utjecati na direktno izbjegavanje potrošnje fosilnih goriva, smanjenje ekološkog opterećenja okoliša kao i sveukupno povećanje kvalitete života građana povećanom fizičkom aktivnosti. Ideja je omogućiti sigurniju vožnju biciklima, dostupniju svima te istaknuti prednosti upotrebe bicikla, pogotovo kad je riječ o kraćim gradskim relacijama.

Uz pretpostavku prosječne dnevne kilometraže javnoga gradskog bicikla u iznosu od 5,5 km, za očekivati je da će se njihovom integracijom u urbanu mobilnost, kao jedno od rješenja, na godinu izbjeći u prosjeku oko dva milijuna kilometara za koje se može pretpostaviti da bi građani prevladili automobilima. Prebacivanjem spomenuta dva milijuna km na bicikle, u urbanim sredinama moglo bi se kumulativno izbjeći gotovo 661 tonu goriva do 2016., odnosno 1148 tona goriva do 2020. godine, što bi smanjilo emisije CO₂ za više od sedam tisuća tona.

Još jedna od planiranih mjera obuhvaćenih javnim pozivom je Inteligentno upravljanje u prometu odnosno opremanje postojećih ili ugradnja semafora s vizualnim indikatorom trajanja faze crvenog svjetla. Takav semafor pridonosi podizanju svijesti vozača o mogućnostima donošenja odluke vezane uz gašenje motora tijekom čekanja u koloni ispred raskrižja. Naime, ukupna dnevna potrošnja svih vozila u Hrvatskoj zbog čekanja na semaforima procjenjuje se na oko 160.000 litara. Trenutačno je oko 1000 prometnih raskrižja opremljeno semaforima, a u prosjeku se po raskrižju na dan potroši oko 160 litara goriva zbog nepotrebnog čekanja, odnosno ispusti čak 80 tona CO₂.