Home / Biznis i politika / Sve istine i laži o stopi rasta

Sve istine i laži o stopi rasta

Nema gradnje bez urbanističkog plana, to zna svaki gradonačelnik, ali modernizacije upravljanja gradom nema bez koncepta pametnoga grada (engl. smart city). Glavni dio koncepta pametnoga grada jest njegova arhitektura. Na temelju nje razvijaju se modeli poslovanja za gradsku upravu, gradske ustanove, komunalna poduzeća i druge dijelove društva u gradu. Takav grad možemo zvati i ‘grad vođen modelima’ (engl. model driven city) koji se ponaša prema načelima kao i ‘smart enterprise’.

Glavni je problem primjene koncepta pametnoga grada u Hrvatskoj nepostojanje prakse klasičnog korporativnog strateškog upravljanja u razvoju gradova koje mora osigurati ekonomsku i ukupnu održivost. Može se reći da će vizija razvoja nekoga grada danas biti obilježena trendovima povezanim s pametnim gradom. Postizanje strateških ciljeva povezano je sa strategijama i razvojnim programima koji sadržavaju primjenu novih tehnologija povezanih sa ‘smart cityjem’. Rezultat takva pristupa jest arhitektura pametnoga grada u svim područjima djelatnosti. Kao i svugdje, ovdje je ključno pitanje postoje li područja poboljšanja i razvoja iz kategorije ‘quick wins’. U pravilu, u takvim se strateškim inicijativama i prilikama znatno upotrebljavaju ICT tehnologija i novi poslovni modeli utemeljeni na strateškim kompetencijama gradske uprave i njezinih zaposlenika.

InfoDom Grupa za te je svrhe fokusirana na pet područja usluga za pametni grad (smart city services): (1) konzalting za strateško repozicioniranje razvoja grada pod utjecajem trendova ‘smart cityja’; (2) razvoj novih gradskih usluga potrebnih za ‘smart city’; (3) uvođenje softverskih platformi za operativno poslovanje ‘smart cityja’; (4) ‘smart public procurement’; (5) usluge za postizanje poslovne izvrsnosti i potencijala agilnosti gradova (BPM & GPM). Za navedene usluge koristimo se već dokazanim i iskušanim metodologijama i platformama kao što su: (1) metodologija adaptacije strategija (prema Kaplan-Nortonovoj metodologiji); (2) x2x™, platforma za elektroničke servise, e-račune i interoperabilnost (sa ‘self-provisioning’ funkcijama); (3) e–GOP, platforma prilagođena za pametne gradove; (4) SPIN, platforma za javnu nabavu (s posebnim metodama za izbor ponuda s ekonomski najprihvatljivijim kriterijima); (5) agilne BPM platforme (različitih proizvođača), za koje imamo velika iskustva u javnoj upravi, elektroničkim i telekomunikacijama.

Aplikacije usluga ‘smart cityja’ ogledavaju se u gospodarstvu, stanovništvu, gradskoj upravi, okolišu, mobilnosti i življenju u cjelini. Vjerujemo da izloženim pristupom možemo pomoći, u najmanju ruku, transformaciji gradova u ‘pametnije gradove’ (smarter cities) te vjerujemo u poboljšanja i ekonomsku održivost na svim područjima djelovanja gradova.

Osim velikog povjerenja u primjenu novih tehnologija i novih poslovnih modela ‘smart cityja’ u sustave se ugrađuje mnogo kontrola povezanih sa zaštitom privatnosti i sigurnošću (s različitim agilnim modelima kontrole). Danas je financiranje razvoja ‘smart cityja’ olakšano zbog sve rjeđih investicija u ICT putem kapitalnih investicija (capex) jer se korištenjem uslugama u oblaku (cloud) i SaaS najima softvera sve može financirati tekućim izdacima (opex). Brzi povrat investicija u pametne zgrade, inteligentnu komunalnu infrastrukturu te druge dijelove pametnoga grada također olakšavaju financiranje. Na sličnim načelima kreirani su i programi EU za financiranje pametnih gradova.