Dubrovnik je svjetski poznat kao grad iznimno bogate povijesne baštine, no dubrovačka gradska vlast ne spava na lovorikama i ne oslanja se samo na tradiciju i znamenitosti, nego radi na nizu projekata koji se provode radi poboljšanja kvalitete života građana. Suvremene tehnologije nezaobilazne su u rastu i razvoju grada, a Dubrovnik se u svojoj bogatoj prošlosti uspješno koristio upravo inovativnim tehnologijama koje su bile primjer mnogim europskim gradovima u vrijeme renesanse. Briga za ostvarivanje mnogih zajedničkih potreba dubrovačkih građana (poboljšanje opskrbe pitkom vodom, popravci i gradnja novih putova, održavanje javne čistoće ili osvjetljanje grada) bila je istodobno briga za što povoljnije uvjete razvoja turizma u Dubrovniku, koji su se, uz ostalo, stvarali i zadovoljava- njem tih potreba. Danas je ponovno došlo vrijeme da gradska uprava iskoristi tehnologiju kako bi poboljšala život svojih sugrađana. Naime, Dubrovnik je prema broju stanovnika relativno mali grad, ali s mnogo posjetitelja, koje je potrebno usmjeravati na pametan način kako bi se što manje narušavala svakodnevica njegovih žitelja, a to je moguće postići upravo upotrebom modernih tehnologija.
Tehnologija u službi građana i turista
U posljednjih godinu dana intenzivno se provodi inovativni projekt Dubrovnik 2020 – Pametni grad. Zapravo je riječ o projektu Grada Dubrovnika i razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA-e, osmišljenom za budući razvoj grada utemeljenog na suvremenim tehnologijama, a projekt planira se realizirati u fazama do 2020. godine. Neki od pilot-projekata već su započeti, kao što je postavljanje stupa javne rasvjete sa senzorima pri čemu se štedi na električnoj energiji kada nije potrebno osvjetljenje do postavljanja kontrole ulaska u dječja igrališta. Jednako tako, putem ‘Hackathona Dubrovnik 2015’ cilj je osmisli i nova rješenja čiju će primjenu financirati Grad, a tako se potiču startup-poduzeća i ideje mladih koje se razrađuju prema ak-
Kad bi se sada otpustili svi ljudi koje bi trebalo otpustiti iz javnog sektora i manji dio iz privatnoga, jer on se u krizi već pročistio, dobili bismo mnogo onih koji bi bili nezaposljivi jer se godinama nisu obrazovali i stjecali nove vještine i znanje. Svaki drugi od 300.000 nezaposlenih danas je zapravo nezaposljiv.
