Uključivanje u europske projekte najbolji je način za financiranje ‘opamećivanja’. Planirana pametna ulaganja gradova odnose se uglavnom na projekte energetske učinkovitosti, cestovne infrastrukture, javne rasvjete, vodnoga gospodarstva i obrazovanja.
Pametni grad standardni je grad koji svoj socijalni i ekonomski razvoj osnažuje inovacijama, sustavnim upravljanjem znanjem, otvorenim ekosustavom, sudjelovanjem građana u planiranju njegova razvoja te učinkovitim upravljanjem resursima, energetikom i infrastrukturom – ponudio je svoj pogled na gradove budućnosti Slavko Vidović, osnivač i direktor Infodoma, na Liderovoj konferenciji ‘Smart Cities 2015.’ Strategija koja uključuje inženjere i IT stručnjake koji znaju kako provesti strategiju odlučit će, smatra Vidović, o sudbini pametnih gradova.
Josipa Rimac: DUUDI koči projekte. Potpredsjednica Udruge gradova i kninska gradonačelnica Josipa Rimac istaknula je da javna administracija ne prati lokalnu samoupravu. Navela je neusklađenost katastra i zemljišnika te provala Državni ured za upravljanje državnim imovinom (DUUDI) da koči projekte. Na konferenciji je rečeno da nijedna od čak 126 definicija pametnoga grada nije ispravna, no najčešće se taj pojam vrti oko pametne upotrebe ICT rješenja. I prema rezultatima istraživanja koje je Deloitte Hrvatska u suradnji s Udrugom gradova i Liderom proveo na 120 gradova različite veličine, 50 posto ispitanih smatra da je pametni grad onaj koji se koristi ICT tehnologijom u raznim oblicima kako bi povećao konkurencnost, ubrzao poslovne procese, smanjio potrošnju resursa i povećao kvalitetu života. Istraživanje je, nažalost, pokazalo i da samo pet posto hrvatskih gradova ima takvu strategiju, 35 posto ima plan to napraviti u sljedećih godinu dana, a 60 posto uopće nema strategiju ni viziju pametnoga grada, rekao je Ivica Perica, direktor Odjela poslovnog savjetovanja u Deloitteu.
Planirana pametna ulaganja gradova u sljedećih tri-pet godina odnose se uglavnom na projekte energetske učinkovitosti, cestovne infrastrukture, javne rasvjete, vodnoga gospodarstva, obrazovanja itd. – Svi su ti projekti neizbježnost, pitanje je trenutka kad će pojedini gradovi spoznati da to moraju napraviti da bi zadovoljili potrebe građana – rekao je Perica. Kao zapreka razvoju pametnih gradova najčešće se ističe nedostatak ljudi i novca. Mnogo se nade stoga polaže u sredstva iz europskih fondova.
José Francisco Diego Calvo, stručnjak za plan razvoja pametnih gradova iz španjolske regije Kastilije i Leóna, smatra da je uključivanje regije, tj. grada, u neke od mnogih europskih projekata takve vrste najbolji put za financiranje projekata pametnih gradova. EU će za primjenu tih rješenja u prosjeku platiti više od pola troškova. – Planiranje i kvalitetan menadžment zbog naših geografskih obilježja posebno su nam važni. Suradnja s drugim europskim gradovima i praćenje smjernica EU najkvalitetnije je rješenje. Naši gradovi zahvaljujući ostvarenoj povezanosti infrastrukture i IT sektora postaju bolja mjesta za život – podijelio je iskustva s okupljenima Calvo.
Kako privući poduzeća i mlade. Pametni grad može biti bilo koji, složili su se sudionici, neovisno o veličini. Financijska ograničenja pak najčešće su najveći izazov u uvođenju pametnih rješenja, istaknuo je Benjamin Cerovac, direktor Bisnodea. – Smisliti kako privući poduzeća i mlade ljude, promatrati rad ostalih gradova te bolje povezati fragmentirane baze podataka stvari su kojima se moramo bolje pozabaviti, samo ćemo tako doći do željenih financijskih sredstava – rekao je Cerovac. Istraživanje je pokazalo i da je zasad neiskorišten potencijal javno-privatnih partnerstava.
– Svi projekti vezani uz pametne gradove prikladni su i za financiranje iz fondova EU i s pomoću modela JPP-a, koji omogućuje isporuku javnih projekata bez novog povećanja javnog duga. Onaj tko ima veće proračune, lakše će provesti ideje, ali mogućnosti su otvorene svima koji to žele – ustvrdio je Damir Jurčić iz Agencije za investicije i konkurentnost, dodavši da je pogrešna dvojba ‘fondovi EU ili JPP’ te da treba kombinirati izvore.
Građani su se već prilagodili suvremenoj tehnologiji, sada je red i na javnom sektoru da to učini kao cijeli sustav, istaknula je Ana Seliškar iz Cisca, tvrtke koja radi s nekim od najpametnijih gradova poput Barcelone i Hamburga. Seliškarova vidi pametne gradove kao pokretač lokalne ekonomije koji će privući i strane ulagače. Cisco je u Hrvatskoj u suradnji s HT-om u Dubrovniku upravo postavio prvu demosvjetiljku s integriranim multifunkcionalnim senzorskim sklopom u Europi koja javnu rasvjetu pretvara u infrastrukturu pametnoga grada.