Dr. sc. Damir Novotny

Hrvatska ne može novom ekonomskom politikom u kontekstu Strategije EU 2020 ostvariti pretpostavke za povećavanje konkurentnosti i ubrzanje ekonomski rast do 2020. godine, zaključio je dr. sc. Damir Novotny, menadžer partner T&MC Groupa, tijekom izlaganja o perspektivi oporavka i rasta hrvatske ekonomije u kontekstu strategije EU 2020. na četvrtom Gospodarskom forumu Splitsko-dalmatinske županije održanom u Splitu. Dr. sc. Novotny tvrdi da je globalna kriza trajala samo 12 mjeseci, ali je u Hrvatskoj zbog dubokih strukturnih problema ekonomska kriza u stagnaciji te da će krize biti sve češće. No oporavak će biti brži i ekonomski rast snažniji, a globalizacija i digitalna revolucija otvaraju perspektivu ubrzanog rasta za nerazvijena gospodarstva kakvo je hrvatsko.

U kojoj je poziciji hrvatsko gospodarstvo u odnosu na trenačno stanje u EU? Snažan pad BDP-a dogodio se u 2009. i 2010., a stagnacija je trajala do 2014. Istovremeno je javni dug rastao s 36 posto BDP-a u 2008. na 81 posto u 2014. Vanjski dug rastao je s 85 posto u 2008. na 109 posto u 2014. zbog čega je Hrvatska u tom razdoblju imala za 25 posto najslabiji rast BDP-a u odnosu na uspoređive članice EU i danas se nalazi na razini od oko 48 posto prosjeka EU. Hrvatska je, uz Mađarsku i Sloveniju, u proteklim desetljeću ostvarila najniže stope rasta BDP-a u krugu tranzicijskih zemalja članica EU – samo 1,2 posto na godinu.

Niske stope rasta posljedica su zastoju u provođenju tržišnih reformi i dovršenja tranzicijskog procesa koji je stvorio neproduktivne i nekonkurentne ekonomske strukture. Među usporedivim zemljama članicama EU iz srednje i istočne Europe, Hrvatska i Slovenija imaju najviši javni dug. To je posljedica velikog deficita koji stvara država i zaduživanja državnih poduzeća. Zemlje s visokim javnim dugom u idućim će godinama rasti sporije od prosjeka EU, a zemlje s javnim dugom nižim od 50 posto BDP ostvarivat će rast od oko tri posto. Uza sve to Hrvatska ima i najnižu stopu zapošlenosti stanovništva starijeg od 15 godina – čak 49 posto i najvišu stopu nezaposlenosti u EU od 20 posto – objasnio je dr. sc. Novotny.

Blagi oporavak koji se događa 2015. nije dovoljan za stvaranje novih radnih mjesta, zbog visokog deficita javnog sektora i visokoga javnog duga, 90 posto u 2015., pa će hrvatsko gospodarstvo ući u dugoročnu stagnaciju i biti najslabije u EU.

Hrvatska nije iskoristila svoje potencijale za ubrzan gospodarski razvoj zbog nedovršene tranzicije, pogrešne ekonomske politike, odustajanja od tržišnih reformi i institucionalnog razvoja te dominacije državnog sektora u odnosu na privatni, što je dovelo do niske konkurentnosti nacionalne ekonomije. Članstvo u EU i NATO-savez utječe na institucionalni razvoj i ubrzan ekonomski rast pa bi Hrvatska mogla to iskoristiti za povećavanje konkurentnosti nacionalne ekonomije i ubrzan ekonomski rast. Konkurentnost ovisi o produktivnosti, za što treba iskoristiti prirodni, ljudski i financijski, domaći kapital – istaknuo je dr. sc. Novotny.

Hrvatska mora u skoroj budućnosti unaprijediti mikro i makro gospodarsku konkurentnost. Da bi Hrvatska izišla iz gospodarske stagnacije BDP treba do 2020. rasti četiri posto, treba provesti institucionalne reforme, ojačati tržišne institucije, promijeniti poslovno okruženje i porezni sustav (rasteretiti investitore), reformirati obrazovanje, mirovinski i zdravstveni sustav te državnu upravu u javni servis, implementirati nove politike prema tržištu rada, financirati rast malog i srednjeg poduzetništva, a HBOR preobličiti u investicijsku banku, osnovati strateški investicijski fond za financiranje regionalnog razvoja i državnu investicijsku agenciju za središnje planiranje i realizaciju javnih investicija te privatizirati dio državnih i javnih tvrtki.