Splitsko-dalmatinska županija treba se razvijati kao regija znanja, misli Jozo Sarač, v. d. ravnatelj Javne ustanove RERA SD. Osim tradicionalno razvijenom pomorstvu, brodogradnji i ribarstvu pozornost će se posvetiti razvoju ICT sektora, prehrambeno-prerađivačke industrije i inovativnih turističkih usluga.
Koji su potencijali razvoja Splitsko-dalmatinske županije? Splitsko-dalmatinska županija prepoznatljiva je i privlačna regija, prostor je to ugodna življenja, očuvane krajobrazne raznolikosti i biološke raznolikosti te bogata povijesnog naslijeđa. Odlično smo povezani zrakom, morem i kopnom, što su naše prednosti na kojima moramo temeljiti razvoj. Dodamo li tome znanstvenu zajednicu s 13 sveučilišnih studija i 25.000 studenata te pet znanstveno-istraživačkih instituta, jasno je da postoji velik inovativni kapacitet, zato možemo reći da bi se Splitsko-dalmatinska županija trebala razvijati kao regija znanja koje će biti osnova za stvaranje konkurentnoga gospodarstva. Svakako moramo iskoristiti i tradicionalno znanje i iskustvo u pomorstvu, brodogradnji, ribarstvu i marikulturi jer to su veliki potencijali za kvalitetan i održiv razvoj.
Koja je uloga RERA-e SD-a u kreiranju razvojnih politika u županiji? RERA SD koordinira izradu strateških dokumenata pa smo tako izradili Strategije razvoja županije, Strateški plan brendiranja prostora SDŽ-a kao i nove razvojne politike, a i instrumente za provođenje tih politika. Primjerice, analizama za pripremu navedenih dokumenata utvrdili smo da postojeći sektori koji su bili i još su glavina strukture gospodarstva (trgovina, građevinarstvo, brodogradnja…) imaju mali potencijal rasta i zadržavanja radnih mjesta pa je potrebno promijeniti gospodarsku strukturu. Potrebno je poticati i ulaganja u nove sektore s većim potencijalom rasta i mogućnošću otvaranja novih radnih mjesta. Posebno su tu važni prehrambeno-prerađivačka industrija, sektor inovativnih turističkih usluga kao i ICT sektor. Za te sektore trebalo bi izraditi sektorske strategije i krenuti u osnivanje klastera.
Što SDŽ čini u vezi s razvojem infrastrukture za poduzetnike? Prostornim planom predvidjeli smo mogućnosti za razvoj turističkih i gospodarskih zona, zatim prostore rezervirane za vjetroelektrane i solarne elektrane. Predvidjeli smo i gradnju dviju hidroelektrana te jedne termoelektrane. Od 39 zona trećina je u upotrebi, a trećina u visokoj fazi pripreme. Potpuno su opremljene i spremne za investitore sa slobodnim prostorima tri velike zone: Dugopolje, Kukuzovac i Čaporice. Za napomenuti je da u zonama trenutno posluje 180 subjekata, koji zapošljavaju više od 4000 radnika. Posebno je atraktivno što u svim zonama jamčimo izdavanje dozvola u roku od 60 dana. Specijalizirane zone svakako su dodana vrijednost za ulagače. Za nekoliko nautičkih lučica izrađuje se izvedbena dokumentacija. Prostor ‘Dječjeg sela’ ponudili bismo za izradu kapaciteta za zdravstveni turizam i to putem javno-privatnog partnerstva. Očekujemo da ćemo biti prepoznati i kao prostor za uslužno-servisne centre za jake svjetske korporacije. Mogli bismo još iskoristiti i prednosti nastale iz tradicije u pomorstvu, brodogradnji i ribarstvu.
Što RERA SD čini na povlačenju sredstava iz fondova EU? Kao županijska razvojna agencija imamo iza sebe mnogo provedenih projekata te projekata koji su u tijeku, odnosno u provedbi. S obzirom na to da nam je kao javnoj instituciji s područja SDŽ-a gotovo jedina mogućnost prijave projekata u pretpristupnom razdoblju bila putem programa prekogranične suradnje, najviše projekata financirano je iz tih programa. Riječ je o 15 projekata ukupne vrijednosti veće od 50 milijuna eura. Aplicirali smo i na sredstva naših ministarstva koja su putem svojih programa omogućila povlačenje sredstava za izradu dokumentacije regionalnih razvojnih projekata za prijavu projekata na strukturne i investicijske fondove EU. Riječ je o strateškim projektima za SDŽ kao što su već navedene ekomarine pa Ekomuzej pustinja Blaca, rehabilitacijski centar Biokovka… I dalje kontinuirano pratimo natječaje, pripremamo projekte, uključujemo JLS i institucije kao partnere na projektima da bismo što više podigli svijest o potrebi sudjelovanja u podijeli sredstava iz fondova EU. Posebno je zadovoljstvo raditi zajedničke projekte s prijateljskim regijama s kojima imamo potpisane Sporazume o suradnji. Ipak naš najveći doprinos je što smo putem EU-škole za pripremu i provedbu EU-projekata, koju sad provode naši djelatnici, uspjeli osposobiti 200 djelatnika JLS i institucija s područja SDŽ-a.
