Županije trebaju dobiti veće ovlasti

Koji su se pozitivni pomaci dogodili u Splitsko-dalmatinskoj županiji otkako ste došli na mjesto župana?

• Prije svega, želio bih zahvaliti svom prethodniku, bivšem županu Anti Sanaderu koji je prije mene u dva mandata uspješno vodio županiju, kao i svim dosadašnjim županima. Preduvjet svih aktivnosti na području županije, posebno kad govorimo o mogućnostima ulaganja, bilo je donošenje izmjena i dopuna Prostornog plana županije. Bez županijskoga Prostornog plana gradovi i općine ne bi mogli uskladiti svoje urbanističke planove. Imamo kontinuitet u razvoju poslovnih zona, potičemo mala i srednja poduzeća, imamo izvrsnu suradnju sa Sveučilištem, sudjelovali smo aktivno u organizaciji SHIFT-a, konferencije startup-tvrtki s više od pet stotina mladih informatičara iz cijeloga svijeta. Izvršni su rezultati u turizmu, rast posjeta i noćenja, zahvaljujući između ostalog i izvršnom radu županijske turističke zajednice i ulaganju u promociju svih krajeva županije. Jedna smo od rijetkih županija koja ima Strategiju razvoja ruralnog i kulturnog turizma, potičemo razvoj eko-etno sela i sličnih pojedinačnih inicijativa. Zadovoljan sam i boljim radom razvojne agencije RERA-e, čiji su rezultati mnogo bolji od dojima stvorenog u javnosti. Uz druge investicije županijskih Ljekarni, najavljujem da, ako ne bude nekih izvanrednih situacija, već najesen možemo početi gradnju male tvornice lijekova u Dugopolju. Posebno izdvajam projekt gradnje petnaestak infrastrukturnih lučkih objekata od Bola na Braču i Šolte, preko Staroga Grada i Makarske do trajektog pristaništa u Trogiru. Važni su i projekti odvodnje i navodnjavanja Imotsko-Bekijskog polja, Vrgoračkog i Sinjskog polja. Nastavljamo rekonstrukciju postojećih i gradnju novih županijskih cesta, kao što nastavljamo ‘pritiskati’ odgovorne za nastavak gradnje brze ceste Trogir – Solin – Omiš te gradnju mosta kopno – Čiovo.

Sve se češće pojavljuju inicijative za prenošenje ovlasti sa županija na velike građane. Kako to komentirate?

• Služem se da određene stvari treba redefinirati; potrebna je reforma javne uprave, prije svega mislim na veće ovlasti koje bi županije trebale dobiti. Naš je cilj ravnomjeran razvoj svih krajeva županije. Zakoni koje sadašnja vlast želi izglasati, pritom mislim na Prijedlog zakona o regionalnom razvoju, nisu ništa drugo nego favoriziranje razvoja velikih gradova na štetu manjih općina i gradova, što je u suprotnosti s onim što želimo. Smisao nije u tomu da sve ljude dovedemo u Split već – osigurati život dostojan čovjeka u svakom kutku naše županije, što i jest temeljna odrednica i smisao postojanja županija. A sad je na snazi model kojim se to želi onemogućiti, koji podsjeća na preddemokratska vremena kad se stvarao proletarijat i svi hrli u gradove, a manja mjesta naše županije ostajala zapuštena. To neću dopustiti, ići ćemo prema EU-komisiji jer takvi prijedlozi nisu ni u duhu povelje o lokalnoj samoupravi EU. Prije svega trebamo se na razini države dogovoriti o tome kakvu državu želimo: centraliziranu ili decentraliziranu, ali i pritom moramo biti poštenci i odgovorni prema građanima, a tek onda urediti ovakva pitanja. Uvjerem sam da funkcionalna i financijska decentralizacija države nikom ne bi štetila. Županije imaju utemeljenje kako u povijesnim razlozima, tako i u suvremenim upravljačkim strukturama svih europskih država. Uostalom nisam pročitao ni čuo, kad je riječ o potrebi reforme javne uprave, da se u mjerodavnim europskim institucijama govori o potrebi restrukturiranja područne samouprave. Podsjećam da sve hrvatske županije zajedno imaju svega 1940 zaposlenih.

Je li županija riješila problem gospodarenja otpadom?

– Nažalost, kao ni cijela Hrvatska ni naša županija nije riješila problem gospodarenja otpadom zbog poznatih razloga, tj. česte izmjene zakona, Strategije i planova gospodarenja otpadom s državne razine i drugih teškoća s kojima se svi jednako suočavamo. Otkako sam došao u županiju intenzivno radim sa suradnicima na dovršenju potrebnih studija i ostalih potrebnih predgradnji kako bi se županijski centar za gospodarenje otpadom u Kladnijama kod Lečevice što prije mogao graditi prema najstrožim europskim ekološki prihvatljivim i ekonomski održivim standardima. Kao županija usmjeren na turizam, imamo dodatnu obvezu i motiv za cjelovito i dugoročno održivo rješavanje tog problema. O županijskom centru gospodarenja otpadom zasad mogu kazati da je u završnoj fazi temeljni dokument Studija izvodljivosti te se očekuje prihvaćanje tog dokumenta od Ministarstva, Fonda i predstavnika Europske komisije. S obzirom na zadovoljavajuću dinamiku pripreme projekta očekujemo da će u ovoj godini biti odobrena sredstva nakon čega slijedi objava međunarodnoga javnog natječaja.

Koliko županija pozornosti i sredstava ulaže u razvoj otoka?

– Mnoge probleme koje imaju stanovnici otoka, prije svega mislim na prijevoz i bolju komunikaciju, nažalost, ne može županija sama rješavati, ali sufinanciramo brzobrodske linije. Ulagali smo i ulagati ćemo u perspektivne poduzetničke zone kao u Nerežišćima, pomažemo poduzetnicima, tvornici Sardina u Postirama, i gradimo novu infrastrukturu po otocima; cestu Pučišća – Postira, Vis – Komiža i poveznicu Nerežišća i Bola. Sudjelovali smo u planiranju i gradnji zaobilaznice u Sutivanu, na otoku Hvaru, te u još nekim projektima. Sufinanciramo nabavu sadnog materijala, vinove loze, maslina i voćaka. U području zdravstva osiguravamo pokrivenost i dostupnost primarne zdravstvene zaštite i u najmanjim i najudaljenijim mjestima. Plaćamo nadstandarde u Hitnoj medicini, tzv. ekstradežurstva. Nastojimo sačuvati i neprofitne ljekarne jer znamo koliko znače stanovnicima otoka. Sve to nije dostatno, ali županija svojim skromnim proračunom ne može više učiniti.

Kako se može spriječiti odumiranje Zagore?

– Svakako ne onako kako to radi sadašnja vlast, kojoj su puna usta potrebe za decentralizacijom središnje vlasti, a u praksi se već odavno gase poštanski uredi, ambulante, dječji vrtići ili osnovne škole u malim mjestima ne samo Dalmatinske zagore nego i drugih manje razvijenih krajeva Hrvatske. Svjesni smo da se u tržišnom gospodarstvu najprije iskorijenjuju ‘socijalni viškovi’, ali zajedno moramo naći pravu mjeru. Nastojimo održavati koliko možemo osnovne uvjete potrebne za život dostojan čovjeka, održavamo postojeće i gradimo nove škole i školske dvorane, potičemo razvoj poduzetničkih zona od Vrlike do Vrgorca, gradimo puteve koji su u nadležnosti županije, potičemo obiteljska poljoprivredna gospodarstva, braniteljske zadruge i udruge građana orijentirane na razvoj ruralnog turizma. S četdesetak različitih mjera i programa potičemo razvoj malog i srednjeg poduzetništva, subvencioniramo kamate na kredit, dijelimo sadnice itd. Kad bismo imali veći proračun, zasigurno bismo znali i htjeli učiniti mnogo više.

Što držite većim problemom: nezaposlenost mladih ili njihovo napuštanje Hrvatske?

• Nezaposlenost mladih ogroman je problem iz kojeg proizlaze drugi uzroci opasnosti za vitalnost pa i opstanak jednoga naroda. Stanje je alarmantno, ali to nikako ne znači mirenje s politikom guranja mladih u europske ili, još gore, prekooceanske zemlje. Danas odlaze cijele mlade obitelji u inozemstvo, što vidim kao najveći problem i izazov budućoj hrvatskoj vladi.

Što Splitsko-dalmatinska županija može istaknuti kao primjer ostalim županijama?

• Od suradnika zahtijevam poštovanje svake stranke, svake osobe koja ulazi u zgradu županije, posebno onih koji traže informacije potrebne za pokretanje i vođenje posla. Zato smo otvorili ured u kojemu se građani o svemu mogu informirati i konzultirati, a zajedno s predstavnikom Europske komisije u RH otvorili smo i Euro direct ured za informiranje svih zainteresiranih o mogućnostima i načinima korištenja sredstvima iz fondova Europske unije. U tom je pravcu i naša razvojna agencija RERA otvorena za obuku mladih stručnjaka za izradu i apliciranje pojedinih projekata prema Unijinim fondovima.

Mogu li europska sredstva biti jedina izlazna strategija za gospodarski oporavak?

• Europska su sredstva prije svega hrvatska sredstva koja treba znati vratiti u Hrvatsku, uložiti i na kraju opravdati. Ona su jedan od alata za izlazak iz krize, ali ne i jedini. Ne mogu biti jedina izlazna strategija za gospodarski oporavak jer kad bi bilo tako Grčka, Španjolska, Italija i Portugal, da ne spominjem zemlje koje su posljednje pristupile Europskoj uniji, već bi dosad riješile svoje probleme. Potrebno je provesti reforme na koje nas uporno pozivaju iz Europske komisije i drugih europskih institucija. Kao kadar iz gospodarstva znam da je teško ostvariti oporavak industrijske proizvodnje i olakšati poduzetnicima put od ideje do realizacije plana. Svjestan sam da nam je mentalitet velika kočnica na tom putu jer mnogi još ne shvaćaju da je investitor uvijek u pravu, da svakoga od njih trebamo tražiti, čuvati i cijeniti kao kap vode u pustinji. Samo tako ćemo vratiti povjerenje investitora, stvoriti sigurnost i stabilnost bez kojih nema velikih investicija. Ne vidim razloga zašto ne bismo poduzetnike oslobodili nameta za svako novo radno mjesto ili zašto im ne bismo omogućili plaćanja PDV-a nakon što naplate račune. Osim toga, vrijeme je da se ispričamo iseljenicima za propuste svih dosadašnjih vlasti i da gradimo nove mostove povjerenja. To je golem potencijal, mnogi iseljeni Hrvati dokazali su se kao uspješni poduzetnici na konkurentnim svjetskim tržištima, pa zašto ne bi i ovdje odakle su ponikli?