Kao i nedavno potpisani ugovor u Norveškoj, ugovor u Ukrajini uklapa se u nastojanje Uprave Dalekovoda da se snažno orijentira na ugovaranje novih poslova u inozemstvu.
Samo desetak dana nakon što je predsjednik Uprave Dalekovoda Paško Vela u Oslu potpisao ugovor vrijedan više od 60 milijuna eura za izgradnju dviju dionica dalekovoda u Norveškoj, ukupno dugih više od stotinu kilometara, tvrtka Dalekovod dobila je još jedan vrijedan izvozni posao. S ukrajinskom nacionalnom elektroenergetskom kompanijom Ukrenergo potpisan je ugovor vrijedan više od 10 milijuna eura. Riječ je o dijelu velikog projekta modernizacije i revitalizacije ukrajinskog elektroenergetskog sustava ‘Power transmission’, koji uključuje nabavu visokonaponske opreme za trafostanicu Vinnica od 750 kV. Modernizacija te trafostanice ojačat će ukrajinsku električnu mrežu, jednu od najvećih u Europi, a proširena i stabilna proizvodnja električne energije od vitalne je važnosti za tu zemlju. Završetak projekta predviđen je početkom 2016.
Ova dva posla posve se uklapaju u nastojanje Uprave Dalekovoda da se snažno orijentira na ugovaranje novih poslova u inozemstvu, što se ističe u izvješću o poslovanju kompanije za prvi kvartal ove godine. Društvo Dalekovod u prvom je kvartalu ostvarilo 132 milijuna kuna poslovnih prihoda, odnosno 10,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, što je rezultat normalizacije poslovanja zbog operativnog restrukturiranja nakon predstečajne nagodbe. Ostvarena neto dobit od 23,6 milijuna kuna u prvom kvartalu nastala je iz redovitog poslovanja te nije usporediva s iskazanom dobiti početkom prošle godine, koja je iznosila 217,8 milijuna kuna, što je bila posljedica prihoda od 223,7 milijuna kuna koji su nastali sklapanjem predstečajne nagodbe.
Bivši zamjenik njemačkog ministra financija dr. Heiner Flasbeck, ekonomist koji izvrsno poznaje i hrvatske prilike, potvrdio je pravilo prema kojem stranci mnogo bolje uočavaju važnost izvoza od domaćih uglednika. U intervjuu za Jutarnji list Flasbeck kaže: ‘Morate stvoriti zamjetan vanjskotrgovinski suficit da biste dobili poticaj za gospodarstvo. Rast izvoza trebao bi vam biti znatno brži od rasta uvoza, i to na dulje. Stimulans je potreban da biste postigli ‘efekt potražnje’, da ljudi više troše i investiraju. No moja analiza hrvatske ekonomije pokazuje da nečega takvog nema.’
