Građevinska za dva tjedna

Međimurska tvrtka kći američke multinacionalke postala je sjedište kompanijske divizije koja upravlja tvornicama u Engleskoj, Danskoj, Južnoafričkoj Republici i Kini.

Tapa-tapa-tapa… ili kuna-kunadvije…’, šale se zaposlenici LPT-a dok razgledavamo njihove hale, a oni odrađuju jednu od ukupno četiri smjene i jedan od sedam dana u proizvodnji. Zvuk je to, konstiraju duhovito, glazbe strojeva i ljudi u tvornici smještenoj na 15 tisuća četvornih metara u jednom od tri međimurska grada – Prelogu, odnosno gospodarskoj zoni Prelog-Sjever. ‘Što brži zvuk, to bolje’, domeće jedan od njih uz smijeh.

Nije teško pronaći ni primijetiti plavo-bijelu zgradu L&P Tehnologija, ili skraćeno LPT-a, tvrtke kćeri u 100-postotnom vlasništvu američke multinacionalke Leggett&Platt, vodećega svjetskog proizvođača žičanih jezgri i ostalih komponenti za proizvodnju madraca i namještaja. To proizvodi u više od 130 tvornica u 18 zemalja širom svijeta, među kojima je i Hrvatska. U Prelogu je od 2000., prvo kao podstanar, a od 2008. kao prva tvrtka u novoj industrijskoj zoni i prva američka ‘greenfield’-investicija. I to ne samo u Međimurju, nego u cijeloj Hrvatskoj pa i u široj regiji.

Konstantan godišnji rast društva od 15-ak posto u Hrvatskoj (prihodi su u 2014. iznosili 262 milijuna kuna), izvoz od 90-ak posto u 30-ak zemalja svijeta (najveća tri tržišta u 2014. bila su Francuska, Belgija i Italija) te uspješna opskrba proizvođača madraca kao što su u Hrvatskoj Bernarda ili Hespo, koji im je ujedno jedan od većih kupaca, ‘majka’ je odlučila nagraditi. Dala im je još veću odgovornost. Od prošle godine Hrvatska je postala sjedište divizije koja osim tvornice u Hrvatskoj, obuhvaća i tvornice u Engleskoj, Danskoj, Južnoafričkoj Republici i Kini te prodajne urede u Francuskoj i Australiji s više od 1000 zaposlenih.

Za sve njih zadužen je Koprivničanin Davor Gečić, koji je predsjednik Uprave u Hrvatskoj, ali i Danskoj i Engleskoj. Lani je uspio izbrojiti 80 dana na putu i 90 s gostima, što je 170 od ukupno 250 radnih dana u godini. I nije mu strano voditi tvrtku u različitim državama. Kaže da između tih zemalja nema velike razlike: biznis je isti, kupci su kupci, dobavljači su dobavljači. No zbog toga je više na poslu i u uredu u kojem nas je kratko primio, ali dovoljno da osim osobnih slika primijetimo i razne nagrade strukovnih udruženja za uspješno poslovanje, izvoz i vođenje kompanije. Čini se da gazde imaju potpuno povjerenje jer dolaze svega jedanput na godinu. U SAD-u su i interesiraju ih samo rezultati, kaže Gečić, a kako prodati, naplatiti i doći do dobrog rezultata, posao je i obveza ljudi u Hrvatskoj.

Dotakli smo se i američke kulture poslovanja. Osim lokalne legislative moraju udovoljiti i korporacijskim standardima. Ponekad ima preklapanja, ali onda lokalna pravila prevladavaju. Iako smo pomislili da im je lakše poslovati na nestabilnom tržištu jer imaju zaleđe, Gečić kaže suprotno: – Vrlo je kompleksno poslovati zbog veličine zemalja koje Hrvatska pokriva. Svaka zemlja ima drugu legislativu i svaka ima neplatiše. No snalazimo se na sve moguće načine i pokrivamo taj rizik. Preloška tvrtka ima 334 zaposlena i iako se kroz otvoren uredski prozor mogao čuti engleski jezik i pomisliti da u tvrtki radi i pokoji Amerikanac, predsjednik Uprave kaže da je to, očekivano, obvezan jezik u tvrtki, no da je samo jedan strani zaposlenik – Englez koji je došao prije 12 godina, zaljubio se, oženio i ostao.

Trenutačno u Hrvatskoj imaju dva entiteta: strojogradnju i proizvodnju žičanih jezgri, kroz koje su nas proveli njihovi šefovi: menadžer u strojogradnji Igor Rosandić te Roman Đuras, koji vodi proizvodnju žičanih jezgri. Od glasnih zvukova u tim tvorničkim odjelima, odnosno glazbe, teško je bilo voditi pitak razgovor, ali kao pravi ‘turisticki vodič’ uspjeli su unatoč nezahvalnoj situaciji simplificirati laiku proces proizvodnje i pakiranja nečega što će na kraju, negdje drugdje, postati ključni dio kreveta na kojem spavamo. Zanimljivo je bilo čuti da u programu žičanih jezgri danas imaju status najvećega hrvatskog, ali i regionalnog proizvođača.

LPT-u u Prelogu dodatnu snagu daje to što su mu osim vlastitih istraživanja i inovacija na raspolaganju i razvojni resursi locirani u drugim tvornicama. Matična američka kompanija LPT, naime, ima tvrtku Spühl u Švicarskoj. Ona je vodeći svjetski proizvođač strojeva u industriji žičanih jezgri za madrace i namještaj. Do prošle godine to je bila tvrtka koja je prodavala na otvorenom tržištu, no onda je odlučeno da prestane biti trgovac i da postane interni resurs.

Davor Gečić, predsjednik Uprave LPT-a u Prelogu, kaže da su došli do točke gdje se trebalo opredijeliti hoće li svaštari ili biti pravi lideri. – I onda je donesena odluka da sav razvoj tehnologije zadržavamo za sebe. Prodaja strojeva bila je kratkoročna zarada, a LPT interesira dugoročna – naglašava Gečić.

Preradili više od 11 tisuća tona žice. Zanimljivo je bilo čuti i od Rosandića, nedavne ‘akvizicije’ LPT-a koji je došao iz AD Plastika, o istraživačkom timu u kojem je 12 stručnjaka iz područja strojogradnje i elektrotehnike koji trenutačno radi na 15-ak različitih projekata. Autori su i nekoliko patenata. No planovi i ambicije u Hrvatskoj veći su im od trenutačnih aktivnosti. I tu je bitno napomenuti ulogu lokalne zajednice, koja ih prati od početka. Kada je prije 15 godina američka kompanija došla u Hrvatsku te se odlučila na ulaganje, opcije su bile Koprivnica, Varaždin i Prelog. U Prelogu su bili podstanari pa su se tu odlučili i ostali. Na zahtjev LPT-a formirana je nova zona jer u staroj više nije bilo mjesta. To je bilo državno poljoprivredno zemljište, ali Grad ga je uspio preuzeti i pretvoriti u građevinsko. LPT je odmah kupio 45.000 četvornih metara i 2008. počeo gradnju proizvodnog pogona od 15.000 četvornih metara vrijednog 75 milijuna kuna, a Grad je s novcem od prodaje zemljišta počeo raditi na infrastrukturi.

To je bila dobra suradnja s lokalnom zajednicom koja je i danas kvalitetna, bez obzira na promjene. Izašli su nam ususret, snašli se i prilagodili investitoru. To je naopako u drugim dijelovima Hrvatske. Moram reći da ‘ko Koprivničanec’ o Međimurju i posebno o Prelogu mogu govoriti u apsolutno pozitivnom svjetlu. Građevinsku dozvolu dobijemo za dva tjedna, što je u nekim drugim dijelovima znanstvena fantastika – zadovoljno priča Gečić.

Od tada nadograđuju tvornicu, ulažu u zemljište, a samo su lani investirali i 49 milijuna kuna u strojeve, opremu i dogradnju. Vrlo su ambiciozni i ide im dosta glatko. Stalno osvajaju nova tržišta, nastoje dobiti nove kupce na postojećim tržištima, a u planu je i širenje na Istok. – Skandinaviju pokrivamo tvornicom u Danskoj, englesko tržište pokriva samo tvornica u Engleskoj, a tvornica u Hrvatskoj ostatak Europe. I logično je da istočno tržište pokrivamo iz te lokacije jer iz Danske ne možemo biti konkurentni da bismo pokrili Bugarsku ili Rumunjsku – pojašnjava Gečić.

Kupili su još 120 tisuća četvornih metara zemljišta u drugoj fazi i pripremili investiciju u novi pogon za proizvodnju žice, kojim će doseći kapacitet od 45 do 50 tisuća tona preradene žice na godinu. Ovisno o okolnostima, gradnja je planirana za zadnji kvartal ove godine ili prvi sljedeće.

To nam je bitno kako bismo mogli nastaviti rast i širenje i u drugim dijelovima jer nam je lokacijski pogon za proizvodnju žice smješten u dijelu koji nam smeta za širenje ostale proizvodnje – pojašnjava Gečić, dodajući da očekuju ukupni rast kompanije od 15 do 20 posto do kraja godine, a u sljedeće tri-četiri godine sigurno od 30 do 50 posto. I to ponajprije vlastitim izvorima financiranja. Postoji i velika mogućnost da se proizvodnja proširi na neke druge djelatnosti kojima se trenutačno ne bave u Hrvatskoj. Primjerice, da se krene u proizvodnju okova za namještaj ili komponenti za autoindustriju. – Proizvodnja komponenti za autoindustriju drugi je najveći segment u našoj korporaciji i opskrbljujemo VW, BMW i sl. Najbliže tvornice su nam u Mađarskoj i Austriji i Hrvatska je logičan izbor. O tome se aktivno razmišlja – ističe Gečić.

Usput otkriva i da su trenutačno u pregovorima vezanim uz moguć početak proizvodnje dijelova za uredski namještaj. Njihovo je poslovanje dobro i pametno strukturirano. Kompanija je kupnjom zemljišta i širenjem proizvodnje te dobrom lokalnom suradnjom uspostavila organizaciju i složila njezinu osnovnu strukturu. Sada je vrlo lako samo dodavati nove djelatnosti, kupce i tržišta. ‘Tapa-tapa-tapa… kuna-kuna-dvije…’, kako kažu zaposlenici – što brži zvuk, to bolje.