Najveéi igrai autoindustrije na raskrizju putova

Kad bi autoindustrija mogla držati korak s napretkom tehnologije kakvom svjedočimo u kompjutorskom svijetu, svi bismo vozili automobile od 25 dolara koji prijeđu tisuću kilometara s jednim galonom goriva – izvalio je to svojedobno američki komičar Richard Pryor, i ne sluteći koliko će ta fora za nasmijavanje gledateljstva postati potrebnom. Ako i ne u Americi, onda sigurno u ovoj tužnoj zemlji na zapadu Balkana u kojoj recesija prestaje samo statistički, ne i u poslovnoj praksi. Jer ako je suditi prema poslovnim brojkama za lanjsku godinu, autoindustriji još nije svanulo. Recesija i nepovjerenje u bolje sutra još se osjećaju, i to ne samo u dijelu trgovine automobilima i motornim vozilima. U odnosu na 2008. broj je prodanih automobile i u 2014. bio tri puta manji, dakle još nema znatnijega novog starta. To potvrđuje i trend razduživanja, poduzeća jednako kao stanovništva: rast kredita (i) za kupnju novih automobile, bilo za osobnu uporabu bilo flota ili gospodarskih vozila, još se osluškuje. Unatoč svemu tome tvrtke opstaju na tržištu, stoviše, mnoge i rastu. Što kaže rang-lista najvećih prema prihodima ostvarenima 2014.? U djelatnosti trgovine automobilima 11 ih je lani godinu završilo s gubitkom (od ukupno 67), no tri puta više tvrtki zabilježilo je pad dobiti, i to od tri do čak šest tisuća posto (Hodak iz Bjelovara). To znači da je, ako sudimo po onoj o polupraznoj i/ili polupunoj čaši, rasla dobit polovine trgovaca automobilima, gotovo u jednakom rasponu kao i oni kojima je dobit klizala.

Iznenadažen u poretku nema, na prvome je mjestu Porsche Croatia s 13 posto većim prihodima (ukupno iznose 1,6 milijardi kuna) i 92 posto većom dobiti nego godinu prije (43 milijuna kuna). Jedino što je padalo jest broj zaposlenih, ali i to je bilo minorno, 1,65 posto. Da domaći trgovci slijede europska komešanja na tržištu (Porsche na razini cijele Europske unije uvjerljivo vodi, dok se, primjerice, Renault i Peugeot bore za izlaz iz doline suza), pokazuje i rezultat trećeg na ljestvici – Renault Nissan imao je deset posto jače prihode, ali i prilično manju dobit. Peugeot također nije igrao sjajno: prihodi su pali dva posto i iznose 317 milijuna kuna, no dobit je stanjena gotovo 85 posto, na 1,8 milijuna kuna. No zato je treći Francuz, Citroën Hrvatska, skočio rezultatom: prihodi su porasli za devet posto, a dobit za čak 131 posto, na 2,7 milijuna.

Ipak, najveći skok rasta dobiti lani je ostvarila Auto Hrvatska (poslovna grupa), čak šest tisuća posto, ponajviše zbog orijentacije prema gospodarskim vozilima i namjeri da na tome dijelu tržišta zasjedne na tron, zbog čega su sada prihodi samo pet puta veći od dobiti (90 milijuna, dobit je 17 milijuna kuna). Ni u dijelu održavanja i popravaka osobnih automobila nema iznenađenja: ljestvicu predvodi Auto Zubak, najjače ime koje je ipak lani malčice pokleknulo: dobit je pala za oko 46 posto, na 1,3 milijuna kuna, a prihodi su istodobno porasli za jedan posto i sada iznose 650 milijuna kuna. Iz tvrtke poručuju: ‘Na putu od male servisne radionice do lidera u prodaji i održavanju motornih vozila naučili smo lekciju. Ako težimo prosjeku, bit ćemo prosječni; ali ako nas motivira izvrsnost, tada moramo nadmašiti uobičajene standarde. Naša uspješna priča temelji se na vizijama, kontinuiranom organskom rastu i uvođenju inovativnih proizvoda i usluga.’

O toj se inovativnosti ponešto već zna, Auto Zubak bit će jedan od prvih autodilera u Europi, sigurno prvi u Hrvatskoj, koji će ponuditi opciju ‘klikom do automobila’, dakle – web-trgovinu za automobile! Na projektu se ubrzano radi, a riječ je o web-trgovini za nove automobile koji će potpuno pokriti cijeli postupak prodaje: korisnici će moći odabrati automobile po želji, od boje, tipa motora do opreme, cijene, pri čemu će i plaćanje ostati raznoliko, putem banke, kredita, dakle na sve načine kao i dosad. Na prvome mjestu sigurno ga drži i to što se već sada na njegovim internetskim stranicama mogu kupiti servisi za većinu vozila. No u cijeloj toj branši vidljiva je silazna putanja. Od 32 tvrtke u dijelu održavanja vozila njih 22 zabilježile su pad dobiti, no unatoč slabijim rezultatima samo ih je pet lani završilo s gubitkom (Automehanika, Auto Hrvatska Autoserviseri, osječka Integra Dundović, Auto Dubrovnik i Rad Auto Marko), svi ostali ‘serviseri’ ostvarili su dobit, najveću – 38,6 milijuna kuna – Auto Hrvatska PSC.

Ni na tržištu trgovine dijelovima i priborom za motorna vozila ništa novo. Prvi je, bez iznenađenja, Tokić, koji je lani uspio povećati prihode za 11 posto, ali i gotovo u jednakoj postotku (10,5 posto) smanjiti dobit u odnosu na 2013. Liderstvo na ljestvici ove godine nosi i posebnu težinu jer najveći prodajni lanac autodijelova obilježava 25 godina poslovanja. U tvrtki kažu kako je njihova najveća snaga u ljudima, u ponudi 150 tisuća različitih artikala od 150 najvećih svjetskih dobavljača, članova ATR-a, najveće svjetske udruge trgovaca i proizvođača autodijelova. Osim što osigurava dijelove za automobile i laka gospodarska vozila, od ove godine asortiman širi i na ponudu dijelova za teretni i motoprogam. Drugi je dio snage, kažu, u više od stotinu poslovnica u Hrvatskoj i BiH, vlastitih i franšiznih, čime je pokrio svaki kutak države. Na pitanje je li im kriza, zatim i recesija, išla na ruku, jer nove automobile kupuju rijetki, više se održavaju/popravljaju stari, što znači da su autodijelovi već neko vrijeme vrlo tražena roba, u tvrtki odgovaraju kako je prodaja automobila ponajprije vezana uz servis. Prosječna je starost vozila u Hrvatskoj trinaest godina (prije krize to je bilo jedanaest), što znači da vozila često trebaju nove dijelove. Ukupno, stanje u sektoru nije loše: šest je tvrtki u minusu, no ukupno ih je dvadeset, dakle više od dvije trećine, zabilježilo klizanje dobiti.

U proizvodnji vozila, dijelova i prateće industrije i lani je najviše strašio Boxmark Leather, koji u odnosu na ostalih jedanaest proizvođača ima nemjerljivo veće prihode, 2,6 milijardi kuna (u odnosu na najbližu konkurenciju, AD Plastik, to je gotovo četiri puta više), no unatoč rastu prihoda tvrtka je lanjsku godinu obilježila nemalim gubitkom od 21 milijuna kuna. Drugi, spomenuti AD Plastik, ima sličan trend, ali obrnuti rezultat: prihodi su rasli za 15 posto, dobit je pala za gotovo 70 posto, no tvrtka je unatoč tome uspjela očuvati oko 13 milijuna kuna neto dobiti. Krivac za spust dobiti velikim je dijelom majčica Rusija i američka igra s rubljem.

Spomenimo još da je državni Đuro Đaković Specijalna vozila i dalje u gubitku od 50 milijuna kuna unatoč smanjenju gubitka od 70 posto. Na tržištu naftne industrije igrači su isti: ljestvicu predvodi Ina, a u ekipi glavnih šest i dalje su Petrol, Crodux Derivati dva, Lukoil, Tifon, Crodux plin; osim Petrola i Crodux plina svi s padom dobiti, i to od 27 (Crodux derivati) do 550 posto (Tifon)!

Ako bi se iz tablice trebao izvući generalni (i generalizirajući) zaključak, bilo bi to jednostavno: čeka se povlačenje recesije. Prihodi rastu, što znači da ‘dečki’ znaju posao, no rastu i troškovi, što u hrvatskom slučaju znači dvije stvari: nema više prostora za rezanje; država je i dalje preskupa.