Home / Tvrtke i tržišta / Novi klaster 400.000 svinja

Novi klaster 400.000 svinja

Uspije li Krešimir Kuterovac okupiti uzgajivače svinja u klaster, mogao bi za nekoliko godina postati najjači tržišni igrač u Hrvatskoj. Potkraj lipnja klaster bi u Osijeku trebale osnovati Kuterovčeve tvrtke konzultantska Inagra i Agroporc (specijaliziran za svinjogostvo) te Žitar iz Donjeg Miholja (član grupe Granolio) i Centar za unapređenje stočarstva iz Antunovca kod Osijeka. Imaju ambiciju uzgajati 400 tisuća svinja na godinu, što je više od polovine domaćih proizvodnje, koja danas iznosi oko 720 tisuća tovljenika. Postigne li klaster svinjogostva tu brojku, bit će jači od Agrokora, koji danas ima 380 tisuća tovljenika. Agrokor je najjači uzgajivač i kako saznajemo za sada nema najvećih investicija uzgoja svinja, iako je do prije koju godinu to razmatrano. Žito Marka Pipunića pak ima oko 150 tisuća tovljenika, ali njegov je plan, saznajemo, da taj broj poveća na 200, možda i na 250 tisuća zbog njegovog projekta proizvodnje pršuta. Treći je pak proizvođač slavonskobrodski Merkur – veterinarska ambulanta Đure Vučetića, koji uzgaja oko 130 tisuća tovljenika, ali kako kažu izvori, iako je riječ o jako dobroj tvrtki, nedostatak joj je što svu prasad uvozi i tovi u Hrvatskoj, što znači da nema zaokružen ciklus uzgoja. Ambiciju da bude dio tog društva ima dakle klaster koji planira s 50-ak članica iz sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije uložiti fantastičnih 750 milijuna kuna. Kuterovac veli da bi tom investicijom zatvorili proizvodni ciklus, što podrazumijeva gradnju nukleus farme na kojoj bi proizvodili genetski materijal.

U pršutu je samo vjetar hrvatski – Sagrađivali bismo i farme za proizvodnju prasadi kapaciteta 15 tisuća krmača i farme za tov svinja kapaciteta 130 tisuća mjesta te bi se 40-ak postojećih farmi za tov opremilo novom tehnologijom – rekao je Kuterovac. Polovica bi sredstava trebala biti osigurana iz fonda za ruralni razvoj, a ostatak iz vlastitih sredstava i kredita. Planirani godišnji prihod je 470 milijuna kuna. Možda baš zbog tih brojki, ali i rijetko viđene inicijative za udruživanje hrvatskih poljoprivrednika, postoje skepse vezane uz taj projekt. Predsjednik Središnje udruge uzgajivača svinja Stjepan Kušec pozdravlja inicijativu i veli da je klaster najbolje rješenje za svinjogojce, pogotovo što se i u Europi tvrtke preslagaju nakon stvorenih viškova zbog sankcija Rusije. Ipak, veli da još uvijek nije jasno mnogo toga u vezi s klasterom i za sada nije dio te ekipe. – Najvažnije je da klaster ima tržište, a u ovom trenutku nisam siguran u to. Osim toga ako planiraju surađivati s pršutarima, moraju znati da oni trebaju samo but, a pitanje je kamo plasirati ostatak trupa. Ipak, pokaže li se da je projekt dobar, nije isključeno da im se priključim – istaknuo je Kušec.

Upravo je suradnja s pršutarima prilika koju vide u klasteru. Kušec je pritom malo sumnjičav jer veli da u Hrvatskoj ima dosta pršuta kojeg od domaćih sastojaka čini ‘samo hrvatski vjetar koji ga šiba’, što znači da pršutari interes vide više u uvozu sirovine. Na neki način to nam je potvrdio i Antun Golubović, član klastera svinjogostva CroPig iz Vukovarsko-srijemske županije. Kaže da imaju neke kontakte s istarskim pršutarima, ali ozbiljniji posao nije sklopljen jer Istranima ne odgovara cijena s PDV-om, nego samo bez PDV-a. No, ne isključuje mogućnost čak i spajanja s novim klasterom.

Kuterovac je rekao da su postavili dobar kontakt s Klasterom dalmatinskog pršuta i Mesnom industrijom Ravlić, koji će im biti partneri, a pregovaraju i s još nekim ‘jako zainteresiranim’ velikim prerađivačima. Među njima pak nema trojice najvećih. Iako, postoje mišljenja da iza svega stoji Agrokor, možda baš zbog toga što je jedan od inicijatora Kuterovac, koji je bio jedan od ključnih ljudi u podizanju Todorčevoga stočnog fonda. No poznavatelji odnosa to odbacuju tvrdeći da su se Todorčev i Kuterovac razlišili u ne baš idiličnim odnosima. Predviđaju da Agrokor neće surađivati s klasterom baš zbog Kuterovca, koji je odbio komentirati takve navode. – Članice klastera nisu ni u kakvoj direktnoj i indirektnoj vlasničkoj vezi sa sustavom Agrokora, niti se razgovaralo o eventualnoj participaciji u klasteru. Razvijamo projekt samostalno i neovisno od Agrokora, od proizvodnje stočne hrane i prasadi, genetike, tovilišta i napokon tržišta. Nismo unaprijed protiv budućeg sudjelovanja bilo koje tvrtke, obrta ili OPG-a u proizvodnji ako njihovo sudjelovanje donosi korist svim članicama – objasnio je Kuterovac.

Od Agrokora, Žita i Merkura nismo dobili odgovor na naš upit, a Kuterovac je rekao da i inače veliki proizvođači nemaju posebnog interesa za klaster. To znači da klaster će imati prednosti koje će donijeti Hrvatskoj, kao što su smanjenje uvoza 40.000 tona svinjetine, povećanje BDP-a za 500 milijuna kuna, otvaranje direktno 300 novih radnih mjesta i indirektno 1000 u ruralnom području, povećanje investicijskog ciklusa za 100 milijuna eura, stabilizacija i kvalitetno tržište za ratarske proizvode, kvalitetan izvor konkurentne sirovine za prerađivačku industriju, kvalitetan izvor sirovine za proizvodnju zaštićenih kvalitetnih prepoznatljivih proizvoda s visokom dodanom vrijednošću, te podizanje razine znanja i tehnologija u poljoprivredi.

Izvor: Ivana Bekić Vidović, Agroporč će velika trojka, bude li sve išlo prema planu, dobiti još jednoga takmaca za pet godina, kako se planira. Klaster će morati uložiti veliki novac u tehnologiju i edukaciju, a direktorica Agroporča Ivana Bekić Vidović kaže da će prioritet biti rad na efikasnoj organizaciji proizvodnje tovlenika od proizvodnje genetskog materijala, proizvodnje prasadi i tova svinja. Sustav, kaže, mora biti vrlo učinkovit, primjenjivat će se vrhunske tehnologije, prati i primjenjivati nova saznanja i postignuća u svakom dijelu proizvodnog ciklusa, od uzgoja, hranidbe, veterinarne do standardizacije proizvoda. Drugi prioritet je tržište, upravo ono o čemu je govorio Kušec, te stvaranje snažne proizvođačke organizacije.

Problem najslabije karike – Bez udruživanja hrvatsko svinjogostvo nema šanse, svest će se na pojedinačne uspješne farme neznatnoga kapaciteta. Svinjogostvo EU jedino udruživanjem osigurava opstanak. Danish Crown jedan je od najvećih proizvođača mesa u EU, a iza toga uspješnog modela je organizacija i zajednički rad svinjogojaca u zadrugama ili kooperaciji – podsjetila je Bekić Vidović.

Na isti način razmišlja i Hrvoje Gutzmir, direktor Centra za unapređenje stočarstva iz Antunovca, jednog od osnivača klastera. Potpredsjednik Središnje udruge uzgajivača svinja u Hrvatskoj Goran Jančo veli da je ideja o udruživanju jako dobra, ali smatra da su zacrtane brojke teško dostižne. Za sada ni on ne vidi razlog da uđe u klaster jer još nema konkretne organizacijske strukture. Osim toga treba vidjeti tko će sve biti dio tog lanca jer, napominje, dovoljno je da samo jedna karika pukne i sve se raspada. Drugim riječima, sve članice moraju poštovati pravila igre, što je inače nedostatak dijela proizvođačkih udruženja u Hrvatskoj. Ipak, napominje da će pratiti rad klastera, a nije isključeno i da vrlo brzo postane njegov dio. – Ako trebamo zajedno proći porođajne muke, proći ćemo ih. Spreman sam žrtvovati se, ali moraju se znati pravila igre. Bude li tako, možda budem zainteresiran – rekao je Jančo.

Pred osnivačima klastera su porođajne muke i upravo zbog toga, ali i inicijative, treba im dati podršku. Uostalom, nakon detaljne pripreme nije isključeno da se postignu najavljeni rezultati, ili bar da novi klaster uđe među četiri najveća uzgajivača svinja u Hrvatskoj.