Otvorenost proračuna

Čak 165 općina i gradova nema nijedan proračunski dokument na webu. Istraživanje Instituta za javne financije otkriva najveći problem s općinama – gotovo šezdeset posto njih ima jedan ili nema nijedan dokument na webu. Trebalo bi razmisliti o spajanju takvih jedinica lokalne samouprave.

Jedna jedina od 428 općina u Hrvatskoj ima potpuno otvoren proračun. Institut za javne financije objavio je u srijedu izvještaj o otvorenosti proračuna županija, gradova i općina u kojim su prvi put obuhvaćene sve općine. U istraživanju je promatrao jesu li jedinice lokalne samouprave na svojim internetskim stranicama objavile dokumente o godišnjem izvršenju proračuna za 2013., polugodišnje izvršenje proračuna za 2014., prijedlog proračuna, izglasani proračun te proračun za građane za 2015. Razina otvorenosti mjerila se ocjenama od nula do pet. Najviše je ocjene dobilo pet županija, petnaest gradova i samo jedna općina – Viškovo. Upravo to izvješće otkriva da najviše problema ima s općinama, kojih je gotovo šezdeset posto dobilo ocjenu nula ili jedan.

Iz rezultata istraživanja može se pretpostaviti da dijelu lokalnih jedinica nedostaju administrativni i financijski kapaciteti, no da bi se točno utvrdilo koje su to lokalne jedinice i kako riješiti problem premalih kapaciteta, potrebno ih je detaljno i sustavno analizirati. Problem premalih kapaciteta može se riješiti smanjenjem broja lokalnih jedinica, ali i npr. omogućavanjem lokalnim jedinicama da zajedno pružaju neke javne usluge i slično.

Iako je u zakonu propisana obveza objava tih dokumenata, kazne se ne spominju. Takve jedinice i odgovorne osobe trebalo bi kažnjavati. S time se načelno slažu i predstavnici jedinica lokalne samouprave, ističući da upravo je to prvi korak prema transparentnosti javne uprave.

Veoma je važno da svi temeljni dokumenti i njihova razrada budu javno objavljeni kako bi svi zainteresirani imali pristup informaciji. S obzirom na razlike u razini informatičke pismenosti, a s obzirom na to da u odlučivanje želimo uključiti što više građana, ne smijemo zanemariti druge oblike komuniciranja kao što su izravni susreti s građanima i tiskani materijali.

Posebne pohvale dobivene su za stvari koje su u svijetu uobičajene, kao što su interaktivni proračun i mogućnost da ga građani sami kreiraju. To je još jedno istraživanje koje pokazuje da Hrvatska kaska u informatičkoj prilagodbi, a iako mnogi smatraju da se tako stvaraju nova opterećenja, u Zadarskoj županiji misle suprotno. Taj način objave ne smije biti dodatno opterećenje za naše zaposlenike, nego naprotiv, olakšava rad i osigurava kvalitetniji dijalog s građanima.

Kvaliteta i odgovornost u poslu koji obavljamo, a osobito to vrijedi za nas dužnosnike koje su građani obvezali svojim glasom na izborima, zadaća je koju smo prihvatili i koju moramo izvršavati najbolje što možemo.

Istraživanje se usredotočilo na proračunske dokumente, a među najbolje ocijenjenim gradovima posebno je pohvaljena Crikvenica. Osim priznanja na domaćoj sceni i međunarodno, želimo biti što otvoreniji na svim područjima, osobito u financijama. Nedavno smo primili i posebno međunarodno priznanje kojim smo stekli status grada s povoljnom poslovnom okolinom. Postali smo treći grad u Hrvatskoj s tim uglednim međunarodnim certifikatom.

Iako bi mnogi pomislili da postoji povezanost između uspješnosti jedinica i spomenutog istraživanja, situacija je drugačija. Kad je riječ o objavama, na prvom je mjestu ipak politička volja. Ekonometrijske analize pokazuju da otvorenost proračuna ne ovisi znatno o broju stanovnika, dohotku stanovnika, visini proračunskih prihoda, pozitivnom ili negativnom poslovanju lokalne jedinice.

Može se pretpostaviti da je presudna politička volja vladajućih u lokalnim jedinicama, a moguće je također, posebice u manjim lokalnim jedinicama, da su dobri rezultati ostvareni zahvaljujući individualnom, samoinicijativnom zauzimanju marljivih i odgovornih pojedinaca. Uostalom, najbolja općina, Viškovo, jedina od 428 općina koja je objavila svih pet traženih dokumenata, ima prihod po stanovniku samo neznatno viši od prosjeka svih općina.

Istodobno postoje općine koje imaju dvostruko, pa i trostruko veći prihod po stanovniku od Viškova, a nisu objavile nijedan proračunski dokument.

A u Viškovu su ostali iznenađeni podatkom da su jedina općina koja je objavila svih pet dokumenata. Osim na webu ondje se koriste i drugim kanalima kako bi svojim stanovnicima prenijeli najvažnije informacije. Iznenadeni smo, no s obzirom na zakonske okvire i današnje potrebe građana za informacijama o planiranim aktivnostima i projektima web je medij kojim se najlakše prenose informacije, zato nastavljamo s praksom objave proračuna svoje općine i pratećih dokumenata putem web-servisa.

Zajedničko je najtransparentnijim jedinicama da ulažu u informatizaciju, ali ne reda radi, već da bi svojim građanima omogućile više mogućnosti i bolju kontrolu svoga rada. Dok god objava proračunskih dokumenata ne bude rutina, svima će biti teško očekivati da će se dostići standarde koje, recimo, ima Crikvenica. Svaki službenik ima javno dostupnu e-adresu i svaki se predmet može pratiti online, dakle u kojoj je fazi; putem obrazaca može se također potaknuti njegovo rješavanje. Iako je to daleko od uvođenja u sve jedinice, dobro je znati da postoje gradovi koji razmišljaju u skladu s vremenom.