Sredstvima iz fondova EU treba potaknuti reforme

Na konferenciji ‘Dvije godine u EU – kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima financiranima iz fondova EU’, koju je organizirao PwC Hrvatska u suradnji s tjednikom Lider i uz pokroviteljstvo Europske komisije (EK), bilo je govora o vrlo aktualnom pitanju financiranja poslovnih projekata iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova putem kojih je Hrvatskoj do 2020. godine na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura.

Odgovore su ponudili svi relevantni stručnjaci uključeni u proces u panel-raspravama o četiri ključna, međusobno povezana sektora važna za rast i razvoj Hrvatske: energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, urbani razvoj, istraživanje, razvoj i inovacije te mala i srednja poduzeća u sektorima turizma, proizvodnje i usluga.

Branko Baričević, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, u uvodnom izlaganju kazao je da o fondovima EU slušamo već jako dugo. – Mnogo smo toga naučili, ali svjesni smo da je sve to samo početak i da imamo još mnogo toga za napraviti. Temeljna su tema Europski strukturni i investicijski fondovi jer je neosporna činjenica da je kohezijska politika jedna od najkonkretnijih manifestacija solidarnosti u Uniji i ako se dobro iskoristi može promijeniti cjelokupnu sliku društva. Možemo je nazvati svojevrsnim katalizatorom promjena u svim državama članicama, a nadamo se da će tako biti i s Hrvatskom – poručio je, dodavši da je pomalo nepravedno uspoređivati nas s državama koje su dulje u Uniji, iako od njih možemo mnogo naučiti.

Rekao je da je Hrvatska ušla u EU u nezahvalno vrijeme krize kad više nije bilo jeftinog novca i da je sve to zahtijevalo prilagodbu. Istaknuo je da nam trenutačno na raspolaganju stoji više od milijardu eura na godinu i kako je sad sve na državi i strukturama da se to iskoristi.

– Svi dionici morat će naučiti kako doći do tih sredstava kojima možemo podići razinu gospodarstva. Treba se riješiti mita da ćemo fondovima riješiti sve svoje probleme jer to nije realno očekivati. Štoviše, moramo gledati u budućnost, da postanemo neovisni o fondovima i samodostatni – poručio je, naglasivši da fondovima moramo potaknuti strukturne reforme i tako se približiti modernim i razvijenim državama, što će rezultirati i boljšom za sve građane.

Kao smjernice za dobre projekte koji će biti privlačni za sufinanciranje naveo je njihovu korisnost te stvaranje nove vrijednosti u svim segmentima društva. – Trebamo se znati držati zacrtanoga strateškog smjera, važna je i održivost, a na općoj se razini moramo konsolidirati kao društvo da bismo uspjeli. Naravno, upravo tu je velika uloga države. Na kraju, treba se i ponositi onim što radimo i to pokazati kao pozitivan primjer. Ako ćemo se pridržavati tih načela siguran sam da ćemo uspjeti stvoriti Hrvatsku kao zemlju sretnih ljudi koja je kompetitivna u Uniji – zaključio je Baričević.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić složio se s Baričevićevom porukom da se trebamo ponositi uspješnim projektima i izjavio da nas čeka još mnogo rada da se posao dovrši. – Možemo reći da se Hrvatska pomakla iz krize koja je trajala šest godina i možemo se samo nadati da ćemo taj trend nastaviti. Tome će svakako pridonijeti i fondovi EU – istaknuo je Grčić, dodavši da su dvije godine članstva i mnogo i malo vremena za rezimiranje učinaka. Objasnio je da još uvijek nismo dosegli velike brojke u iskorištavanju fondova pa ne možemo očekivati ni velike efekte, ali da se neke promjene jasno vide.

– Svima koji se pitaju zašto zaostajemo za novim zemljama članicama (EU 10) mogu odgovoriti da je to zbog toga što su oni ranije ušli i promjene su osjetili tek nakon duljeg razdoblja. Njihove vanjskotrgovinske bilance uvelike su se promijenile prema sufićitu kod onih najdinamičnijih, a izvoz je rastao i unutar EU i u treće zemlje. Ključna je konkurentnost i svi projekti moraju ići u tom smjeru. Kada pripremate projekt, prije svega morate dokazati da utječe na konkurentnost sektora u kojem radite, a to je preduvjet za rast – naglasio je Grčić, podsjećajući sve skeptike na specifične uvjete pod kojima smo ušli u Uniju, a koji su nam uskratili sve pozitivne efekte od kojih su prosperirale druge zemlje članice.

– Ključna je poruka da smo u zadnjih deset godina bili zakinuti za investicije u odnosu na druge zemlje članice i to je ogromna stvar. Da smo imali takve prilike, sigurno bismo bili u vrhu među EU 10. Dakle, svi koji prigovaraju da sredstva nisu iskorištena s naše strane jednostavno ne poznaju sustav – kazao je Grčić, objašnjavajući da treba vremena da se pokažu rezultati apsorpcije.

– U prvom se godinama jednostavno ne može više od ovog što je napravljeno i među EU 10 relativno dobro stojimo kad uspoređujemo početke i to je cijela istina. Gurali smo neodržive projekte poput autocesta i sad te dugove treba vraćati. Moramo se odmaknuti iz takvih projekata u one koji donose veću efikasnost gospodarstva, to je pravi put – istaknuo je, napomenuvši da nas čeka 10,7 milijardi eura i da se od toga može napraviti ‘malo čudo’.

– Posao povlačenja sredstava iz fondova EU moramo napraviti zajedno, to je zadaća svih u Hrvatskoj. Država će napraviti svoj dio, ali ne možemo bez kvalitetne suradnje s poduzetnicima, nevladinim udrugama i ostalim dionicima – zaključio je Grčić.

Europski fondovi mogu biti korisni, mogu biti vezivno tkivo ekonomije neke zemlje, ali ne smijete ovisiti isključivo o njima, upozorio je Carlos Pinerua, voditelj ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, prilikom prve panel-rasprave dana radnog naziva ‘Dvije godine u EU – Što je dvije godina članstva donijelo Hrvatskoj? Koji se prilike trebaju iskoristiti?’, na kojoj su osim Pinerue sudjelovali Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, Vedrana Jelušić Kašić, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj u Hrvatskoj, te ponovno prethodni govornici Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, Hrvoje Zgombić, predsjednik Uprave PwC-a, i Branko Baričević, veleposlanik Europske komisije u Hrvatskoj. Glavni urednik Lidera i moderator Miodrag Šajatović najavio je da prvi panel, a tako i cijela konferencija treba poslužiti kako bi se raspravljalo o što kvalitetnoj poslovnoj i razvojnoj politici koja se može osigurati pomoću fondova, a ne da bi se samo saznalo kako što lakše skupiti sredstva iz fondova.

– Javni nam je dug i dalje glavni rizik. Od 2008. do danas narastao je s 39 posto BDP-a do 85 posto – naglasio je Vujčić. Projekcije HNB koje će javnosti biti objavljene na ljeto govore o skorošnjem opravku BDP-a, a da nije bilo HNB-a šestogodišnja recesija za Hrvatsku bila bi neusporedivo teža, mogli smo čuti od Vujčića.

– Konkurentnost je ključ uspjeha hrvatskoga gospodarstva, a sljedeće dvije godine ponajviše ovise o tome što će se zbivati s proračunom i deficitom. Svi koji misle opstati ne smiju razmišljati samo o Hrvatskoj kao tržištu, već o cijeloj Europi – smatra Hrvoje Zgombić, a Vedrana Jelušić Kašić navodi fiskalizaciju, poticaje za zapošljavanje, stručno osposobljavanje mladih, stečajni zakon… kao pozitivne faktore koji utječu na oporavak Hrvatske.

Grčić, kojeg je moderator Šajatović pohvalio za posljednje dvije godine mandata kada su shvatili da treba ulagati u izvoz, a pokudio za prve dvije, prilikom panela još jednom dobio šansu demonstrirati svoju glavnu karakteristiku, optimizam. No ovaj put iskazao je i žaljenje zbog prekratkog mandata. – Oporavak osobne potrošnje u proteklih devet mjeseci, povećanje plaća, a sada i opravak investicija pokazuje da smo na dobrom tragu. No Vladi bi trebalo pet godina da na najbolji način provede svoje zamisli – tvrdi Grčić. No uza sve pozitivne misli treba biti oprezan, poručio je gost iz Venezuele.

– Hrvatska izdvaja izrazito mnogo za servisiranje kamata u trenutku kada su na svjetskoj razini niske. Isto tako, javni sektor morate što prije urediti želite li biti konkurentni i izvući se iz recesije – zaključio je Pinerua.