Više od financiranja

Gotovo dvije godine Hrvatska je članica Europske unije. Koliko nam je to članstvo donijelo dobroga ili lošega, analizirat će generacije u budućnosti. No da bi iskoristili potencijale koji nam se nude, bankari su mnogo prije ulaska u Uniju masovno osnivali posebne odjele da bi svojim klijentima omogućili više informacija o tome kako iskoristiti što im se nudi na Starome kontinentu. Primjerice, u Zagrebačkoj banci kažu da su još u pretpristupnom razdoblju identificirali fondove EU kao imperativ gospodarskog oporavka te prilagodili svoju ponudu potrebama korisnika tih fondova. Ulaskom u EU, svojoj ponudi pridodali su i uslugu EUfond vodič.

– Analiziravši profile tvrtki, putem EUfond vodiča selektirano je i kontaktirano više od 10.000 klijenata, zaprimljeno 1000 pozitivnih odgovora poduzetnika o planiranim investicijama te dosad održano više od 400 sati besplatnih konzultacija. U banci je za informiranje i savjetovanje o novim natječajima educirano 500 kolega u poduzetničkim i korporativnim centrima kako bi se klijentima olakšalo analiziranje i pronalaženje relevantnih natječaja za dobivanje potpore te pronašao optimalan izvor financiranja za njihove projekte – rekla je Martina Sedmak Sahar, voditeljica EU-deska Zagrebačke banke.

Hrvatskoj je, naime, u sklopu sedmogodišnjeg razdoblja od 2014. do 2020. iz europskog proračuna alocirano 10,68 milijardi eura, od čega je dvije milijarde eura na raspolaganju hrvatskim poduzetnicima. Taj iznos može se utrošiti u projekte, a za svaki dobar projekt potrebna je ideja, kvalitetna priprema, financijska sredstva te stručni i administrativni kapacitet korisnika. U odnosu na natječaje koji su bili otvoreni za Hrvatsku prije njezinog ulaska u Europsku uniju, primjećuje se sve kvalitetnija priprema projekata.

Primjerice, za Program ruralnog razvoja u samo dva mjeseca (natječaj je bio otvoren od 11. veljače do 15. travnja) prijavljeno je 1280 projekata, čija je vrijednost već premašila iznos potpora i investicija cijeloga pretpristupnog programa IPARD-a. Promatrajući prve rezultate završenih projekata, očekuje se da će trenutačni iznos investicija Zabinih poduzetnika od 380 milijuna kuna prijavljenih za sufinanciranje iz EU i nacionalnih izvora tijekom sljedećih godina znatno porasti. Očekuje se da će ovom dinamikom do kraja 2016. godine projektima uz podršku Zagrebačke banke biti kreirano 1000 novih radnih mjesta i to u sektoru mikro, malog i srednjeg poduzetništva, turizmu, proizvodnji, poljoprivredi, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te energetici.

– Osim podrške sufinanciranja projekta banka nudi informativnu i savjetodavnu uslugu putem radionica za klijente organiziranih na teritoriju cijele RH ili individualnih sastanaka za zainteresirane klijente koji imaju konkretni plan ulaganja. Najtraženije su usluge EU-deska informiranje o mogućnosti pristupa na određeni natječaj te mogućnosti praćenja projekta proizvodima banke. Najveći interes za usluge EU-deska dobivamo od malog i srednjeg poduzetništva u sektoru industrije, turizma i poljoprivrede – objasnili su u Raiffeisen banci.

Hypo Alpe-Adria-Bank svoj EU-desk osnovao je u travnju 2011., a do danas je organizirao 27 informativnih radionica za predstavnike javnog i privatnog sektora, na kojima je sudjelovalo 2075 sudionika. – Unatoč velikom interesu za povlačenje nepovratnih sredstava iz fondova EU, u svakodnevnom poslovanju i kontaktu s klijentima pokazala se potreba educiranja klijenata, ne samo o mogućnostima koje im se nude iz tih fondova, već i o načinu prijave i provedbe EU-projekata te procedurama i pravilima koji za njih vrijede. Stoga ne iznenađuje činjenica da su klijenti najveći interes pokazali za sudjelovanje na besplatnim informativno-edukativnim radionicama i tematskim prezentacijama – objasnila je Ivana Matković Mikulić, EU-desk menadžerica Hypo banke.

Privredna banka Zagreb svoj je EU-desk osnovala još 2004. godine. Zahvaljujući iznimno uspješnoj suradnji s međunarodnim razvojnim institucijama kao što su EBRD, EIB, CEB, GGF, IFC i drugi, PBZ je zaključio kreditne linije u iznosu većem od 280 milijuna eura. – U pretpristupnom je razdoblju u Hrvatskoj jedino u slučaju poljoprivrednoga pretpristupnog programa IPARD-a postojala potreba za komercijalnim financiranjem u većem obujmu, jer su se iz njega npr. u slučaju privatnog sektora sufinancirali prihvatljivi troškovi u maksimalnom iznosu od 50 posto, a potpora se isplaćivala nakon završenog projekta i na osnovi podnesenih računa. Ostali programi osiguravali su veliki udio sufinanciranja i pretfinanciranja, tako da je iz komercijalnih izvora eventualno bilo potrebno osigurati samo sredstva za nesmetan novčani tijek.

Nakon pristupanja Hrvatske u EU promijenjena je dinamika u isplati EU-sredstava. Stoga pretfinanciranja, odnosno avanske isplate nepovratnih sredstava maksimalno su 30-40 posto, ovisno o natječaju, a isplate su periodične, kvartalne ili u nekoliko rata. Ta je činjenica uvelike promijenila strukturu financijske konstrukcije te je potrebno sofisticirano usklađivanje izvora sredstava, kako nepovratnih tako i kreditnih i vlastitih sredstava klijenta, kako bi se osigurao odgovarajući novčani tok na projektu – objasnila je Goranka Crnković Trivić, voditeljica službe EU-desk i internacionalni desk u Erste banci.

Danas je sve malo drugačije i sustavnije posloženo. – Naglasak nije na financiranju, već se u početnoj fazi s klijentom definira investicija, a zatim se u skladu s njegovim stvarnim potrebama odabire najprimjereniji način financiranja i izvođenja investicije te, naravno, ako je to potrebno, dogovara financijsko praćenje u smislu dugoročnog financiranja, mostnog financiranja, izdavanja avansnih garancija, praćenja stvarnog izvođenja investicije u praksi itd. Korisnici navedenih usluga ponajprije su profilirani subjekti, a klijenti banke, prihvatljivi prijavitelji pojedinog natječaja, ponajprije proizvođači, izvoznici, pružatelji turističkih usluga te poljoprivrednici – objasnila je Ana Dašić, EU-ekspert SG-Splitske banke.

Ističe da je danas, primjerice, u većini slučajeva propisani dio dokumentacije koju klijent priprema kad se prijavljuje na neki natječaj konfirmacija banke da će sudjelovati u praćenju neke investicije u ovom ili onom obliku, što ranije nije bio slučaj. – Danas se formalno sustavno pristupa svakom projektu, što je svakako pozitivno, ali moramo spomenuti da je glavni razlog tome i drugačiji koncept natječaja koji se objavljuju otkada je Hrvatska punopravna članica Europske unije te to što su se veliki napori uložili u niveliranje kondicija za odobravanje i sredstava iz fondova i generalnih uvjeta financiranja od strane banke – dodala je Dašić.