HZZO i država krivci su što direktori j.d.o.o.-ova nisu plaćali doprinose

Posredni je krivac i HZMO čiji su djelatnici zaprimali od HZZO-a prijave direktora na minimalce ne provjeravajući jesu li one ispravne. Za svoje propuste kažnjavaju poduzetnike.

Država, kao i HZZO i HZMO, neodgovorno se ponijela prema novopečenim poduzetnicima, tj. direktorima j.d.o.o.-a. Nedavno su, prema medijskim napisima, iz HZZO-a počeli slati fakture onima koji su do sada bili prijavljeni na minimalac od 3017,61 kune. Prema HZZO-ovu tumačenju, direktori su zapravo morali uplaćivati doprinose po osnovici od 7943 kune. Oni koji to nisu poštovali, platit će razliku od nekoliko tisuća, možda i više od desetak tisuća kuna, ovisno koliko su dugo bili prijavljeni na minimalac.

Jedan od takvih potencijalnih platišta jest novopečeni poduzetnik iz Bjelovara, koji je htio ostati anonim, a koji se bavi servisom računala te zemaljskih i satelitskih antena. Doduše, kaže da još nije dobio fakturu iz HZZO-a, ali ubraja se u tu kategoriju jer je sebe imenovao direktorom tvrtke i pri registraciji prijavio minimalnu plaću. Bio je ogorčen kad sam mu rekao da će kad-tad morati platiti razliku i da mu je najbolje otići u HZZO to regulirati.

Na to je odgovorio: – Pa što je njima, ja još nemam takva primanja da bih si osigurao plaću višu od minimalca?! Još se uhodavam, tražim kupce i imam troškove za repromaterijal, odakle ću sad plaćati veće doprinose od minimalca? Takve jadikovke upozoravaju na dodatni problem – da država zapravo nije mnogo pomogla novim poduzetnicima omogućivši im da osnuju tvrtku ‘za deset kuna’ jer im je s druge strane natovarila obveze.

Izravni je krivac HZZO, a neizravni HZMO zbog toga što su se neupućeni vlasnici j.d.o.o.-a kao direktori prijavljivali na minimalac. Naime, država je lani u srpnju pomogla tvrtkama tako što su se mirovinsko i zdravstveno uvezali, pa se prijavom na HZZO automatski prijavljuje i na mirovinsko. Loše je pak što u HZZO-u zaprimaju i pogrešne prijave, poput ove da je direktor prijavljen na minimalac, umjesto da ih odmah referent zadužen za njih vrati da isprave svoju prijavu. Tako bi novopečeni poduzetnici odmah mogli znati što ih čeka, a ne da ih nakon godinu ili više dana ‘strefi’ pravi šok slanjem faktura. Posredno grijše i u HZMO-u jer očito ondje netko samo udari pečat na dospjelu prijavu iz HZZO-a, ne provjeravajući ništa.

Međutim, zamislimo li da su u HZZO-u radili kako treba, što bi se onda dogodilo? Možda bi poduzetnik, kad bi čuo koliku si plaću treba dati, odustao iako je već ušao u postupak te izgubio i vremena i nešto novca. Za tu neinformiranost zato ne možemo okrivljavati samo zdravstveno i mirovinsko nego i Ministarstvo poduzetništva i obrta, iako se ministar Gordan Maras novcima poreznih obveznika reklamira kako olakšava novim poduzetnicima. Ministarstvo im je moralo dati komplet početnih informacija. Javni bilježnici provode postupak registracije tvrtke, no u razgovoru jedan je od njih kategorički tvrdio da država nije dala osnovne informacije o tome kakve obveze imaju.

– Nikakve brošure, nikakvih osnovnih uputa, samo: ‘Evo, osnujte tvrtku za deset kuna’ i ništa više – kaže. Potvrdio nam je to i naš Bjelovarčanin koji nije imao pojma što ga sve čeka. Država se ponaša kao da svi sve moramo znati, a da istodobno zaposleni u njezinim ustanovama, poput HZZO-a i HZMO-a, nemaju pojma o onome što im je posao. I još zbog svoga neznanja kažnjavaju te iste poduzetnike.