Poduzetnici radi pogodnosti prepisuju vlasništvo tvrtki na supruge

Kako se da iza svakoga uspješnog muškarca stoji još uspješnija žena. Da car vlada carstvom, a žena carem. Sudeći prema nekim poslovnim trendovima 21. stoljeća, čini se da su car i carica zamijenili uloge.

Hrvatska se uključila u programe EU za poticanje ženskog poduzetništva i razne institucije danas pripadnicama ljepešeg spola nude prilično stimulativne mjere za pokretanje vlastitog biznisa. Do sada mjere nisu rezultirale većim povećanjem ‘ženskih’ tvrtki, ali iz njih se izrodio jedan malo drukčiji trend. Naime, sve više muškaraca prepisuje većinsko vlasništvo svojih tvrtki na suprugu, s ciljem dobivanja povoljnijih poticaja.

Primjera radi, ako kredit u iznosu od milijun kuna na razdoblje od 12 godina u HBOR-u diže muškarac, kamata će mu iznositi četiri posto (260 tisuća kuna), a ukupan iznos kredita 1,26 milijuna kuna. Ako u HBOR-u kredit diže žena na isto razdoblje, kamata će joj iznositi dva posto (130 tisuća kuna), a ukupan iznos kredita iznosit će 1,13 milijuna kuna. Postoji još niz mjera koje provode Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, HAMAG BICRO, Hrvatski zavod za zaposljavanje te lokalne zajednice, a sve s ciljem podizanja postotka žena poduzetnica, kojih je u Hrvatskoj trenutačno 29,5 posto od ukupnog broja poduzetnika. Da su hrvatske institucije muškarci po-nudile takve povlastice, na noge bi se najvjerojatnije digle sve feminističke udruge i državu optužile za diskriminaciju. No, umjesto da prosvjeđuju, muški poduzetnici mudro šute i tjeraju vodu na svoj mlin.

Poduzetnik koji je želio ostati anoniman priznao nam je da je svojedobno svojoj suprizi prepustio 51 posto vlasništva nad svojom tehnološkom tvrtkom kako bi putem lokalne zajednice dobio povoljniji kredit za obrtna sredstva.

Kao muški majmun mogao sam dići kredit s kamata od pet posto, a moj supruti nudile su se kamate od dva posto. Prebacili smo vlasništvo na suprugu i nakon dobivanja kredita vratili smo ga na moje ime, međutim, ulovili su nas i tražili da vratimo poticaje. Onda smo brže-bolje opet prebacili tvrtku na suprugu i na kraju sve je ispalo u redu. Izgleda da smo u svemu jednaki, osim kad nismo. Uopće ne mislim da će svi ti financijski poticaji potaknuti više žena na otvaranje biznisa jer velika većina žena razmišlja ponajprije o obitelji i to ne želi. No kad već postoji prilika, zašto je ne iskoristiti. Poduzetnicima savjetujem da, ako općenito vjeruju ženama, iskoriste te pomodarske trendove i prebace tvrtke na svoje supruge, ljubavnice, bake ili kćeri. Ionako živimo u idiotskom društvu gdje je bitno samo ono što je na papiru – zaključio je naš sugovornik koji je u međuvremenu otvorio drugu tvrtku u kojoj je većinski vlasnik, barem dok se ne pojavi nova prilika za povoljan kredit.

Još jedan uspješni poduzetnik koji se bavi izvozom ispričao nam je da je za potrebe apliciranja na natječaj Grada Zagreba za gradnju novog objekta suprizi ‘darovao’ jedan posto vlasništva da bi kao poticaj za žensko poduzetništvo umjesto 6,4 dobio kamatu od 2,4 posto.

Bio sam svjestan da takve odluke mogu dovesti do problema jer znam mnogo primjera kad su radi jednokratne koristi unutar obitelji nastale svađe i brojni problemi koji su rezultirali bankrotom tvrtke. No naša obiteljska tvrtka ima srednje odnose i u suprugu imam povjerenja – ispričao je poduzetnik, danas vlasnik 49-postotnog udjela tvrtke.

Mlada poduzetnica Sanja, koja tek pokreće proizvodnju, našla je stranoga investitora spremnog da kao vlasnik projekta pokrije cijeli iznos investicije, međutim, kad su oboje uvidjeli što se sve ženama nudi, odlučili su da ipak ona bude većinska vlasnica. HZZ joj je odobrio jednokratne i nepovratne poticaje za samozapošljavanje u iznosu od 25 tisuća kuna, za što je trebala predočiti održivi poslovni plan za minimalno godinu dana. Osim toga poduzetnica se planira prijavljivati na razne programe i fondove EU, gdje automatski kao žena ima više bodova kod ocjenjivanja projekta.

Kamate za HBOR-ov kredit od milijun kuna poduzetnik će platiti 260 tisuća kuna, a poduzetnica upola manje. Zato je na djelu tihi trend prepisivanja 51 posto vlasništva tvrtki na supruge. Treba samo imati povjerenja…

Poduzetništvo je nova karijerna opcija 21. stoljeća za žene globalno i u Hrvatskoj. Žene u 30-ima sve više prepoznaju poduzetništvo kao opciju koja im omogućava da ostvare svoje potencijale uz bolju ravnopravnu privatnog i poslovnog života. No u Hrvatskoj još uvijek nemamo detaljne analize o tome koliko se žena iz kojih krajeva Hrvatske bavi poduzetništvom, koji nam je opći cilj koji želimo postići poticajima i kako ga prati. Na ta pitanja trebala bi odgovoriti Strategija razvoja ženskog poduzetništva u razdoblju od 2014. do 2020., donesena ove godine, i Akcijski plan, koji su, prema informacijama iz Ministarstva poduzetništva, u fazi obrade podataka za 2014. godinu, a trebali bi biti predstavljeni tijekom jeseni. Uz to, Ministarstvo poduzetništva i Ministarstvo rada trenutačno rade na povlačenju oko 35 milijuna eura za grant scheme namijenjene ženama, za programe mentorstva i samozaposljavačanja iz Europskoga socijalnog fonda.

Od kada postoji program poticanja ženskog poduzetništva zadnje četiri godine, HBOR je ženama odobrio 333 kredita u iznosu 151,7 milijuna kuna, odnosno prosječno 83 kredita na godinu, što i ne upućuje na veliku pomamu žena za vlastitim biznisom. Uzmemo li se u obzir iznosi kredita (prošle godine vrijednost 81 kredita iznosila je 33,4 milijuna kuna), vidljivo je da žene dižu većinom mikrokredite. Dobar dio žena i dalje je vezan uz područja osobnih usluga (frizerke ili kozmetičarke), međutim, promjenom demografske strukture raste broj visokoobrazovanih žena, a time i interes žena za pružanje profesionalnih, odnosno konzultantskih usluga. U HBOR-u kažu da su, osim uslužnih djelatnosti, žene dizale kredite za zdravstvenu zaštitu, biljnu i stočarsku proizvodnju te pravne i računovodstvene djelatnosti. Još neka popularna zanimanja za koja se danas žene opredjeljuju jesu socijalna skrb, obrazovanje, marketing, odnosi s javnošću te ljudski resursi. Prema podacima HAMAG BICRO-a o dodijeljenim jamstvima i nepovratnim potporama u 2013. i 2014. godini, vidljivo je da udio žena varira od 15 do 30 posto, što ih još uvijek svrstava u manjinu. U svim mjerama Poduzetničkog impulsa u 2014. godini iznos nepovratnih potpora za žene iznosio je oko 17 milijuna kuna. – Poduzetnice smo prepoznali kao ciljnu skupinu i stimuliramo ih dodatnim bodovima u sklopu svakog javnog poziva Poduzetničkog impulsa, čime ih ne ograničavamo na određenu vrstu javnog poziva već im ostavljamo slobodu da se prijave na bilo koji javni poziv i ostvare dodatne bodove – objasnio je Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG BICRO-a.

Iako su poticaji za otvaranje biznisa namijenjeni ženama, zanimljivo je da neke žene ne odobravaju način na koji je zamišljena njihova provedba. Ivana Matić, osnivačica portala Woman in Adria, osvrnu se na poticaje Ministarstva poduzetništva za čuvanje djece, koji su uglavnom sastavni dio poticaja za projekte i često u malim iznosima. – Poticaji za čuvanje djece trebaju biti neuvjetni, odmah na početku pokretanja biznisa. Takvi poticaji mnogo su važniji od poticaja za biznis jer poslovna ideja drži ili ne drži vodu i u nju ne treba ulaziti. Treba stvoriti okruženje u kojem se žene mogu posvetiti radu na svom biznisu. Ako korporativnim ženama omogućavamo korporativne vrtiće, fleksibilno radno vrijeme, plaćeni rodički dopust, omogućimo to i poduzetnicama. Treba ulagati i u mentorstvo i edukacije za poduzetnice jer se time povećavaju kapaciteti za razvoj ženskog poduzetništva, a direktne poticaje za biznis trebaju biti spolno neutralni – smatra Matić, koja trenutačno radi na osnivanju virtualnog inkubatora s lokalno raspoloživim ‘coworking’-uredima, što bi trebalo pridonijeti većem porastu ženskog poduzetništva.

U svjetskoj se praksi ironično pokazalo da, što neka zemlja ima više žena poduzetnica, to je to društvo siromašnije. Ne čudi što smo u europskoj statistici ovaj put iznad prosjeka. – U razvijenim europskim zemljama žene si zbog visokog standarda mogu dopustiti da ne rade i te zemlje imaju problem sa zapošljavanjem žena, a pogotovo poduzetnicama. Najveću stopu rasta ima žensko poduzetništvo u SAD-u, Kanadi i Australiji (ženski biznisi čine 40-50 posto novootvorenih tvrtki), ali zato jer je ženama rodički dopust kod drugih vlasnika vrlo ograničen – objasnila je Matić. U HUP-u kažu da je ženama poduzetnicama još uvijek znatno teže osigurati potrebni kapital za poslovanje jer je većina imovine upisana na muški dio populacije, a analize koje je provelo Ministarstvo poduzetništva pokazale su i da žene u pravilu dobivaju manje iznose kredita.

Global Entrepreneurship Monitor (GEM) već godinama pokazuje da su među glavnim motivima za ulazak u poduzetništvo u Hrvatskoj gubitak posla ili nemogućnost zapošljavanja, dakle nužda. Na razini EU broj poduzetnika ‘iz nužde’ četiri je puta manji od broja ‘svojevoljnih’ poduzetnika – rekli su u HUP-u, koji je ujedno nositelj UN-ove inicijative Global Compact i certifikata Mamforce, koji se dodjeljuje tvrtkama koje ženama omogućuju fleksibilnije oblike rada te da drugim mjerama nastave graditi svoju karijeru i nakon što postanu majke. Naime, zaposlenost žena koje imaju djecu 20 je posto manja nego žena bez djece u većini država članica EU. U Ministarstvu poduzetništva kažu da su za financiranje ženskih pothvata neophodne posebne poticajne mjere i strateško partnerstvo različitih vladinih programa s poslovnim bankama. Poreznom politikom se, kažu, mogu poticati alternativni oblici financiranja (poslovni anđeli), a regulatornim rješenjima omogućiti novi oblici financiranja. No s obzirom na dosadašnju spremnost poslovnih banaka da hrvatskim poduzetnicima omogućuju povoljne kamatne stope žene će u poduzetništvo prije gurnuti njihovi suprugi nego banke ili državna politika. Samo ti suprugi moraju biti oprezni da ne ostanu i bez supruga i bez tvrtke. Da car na kraju ne ispadne gol. I bos.