Ima li boljeg suvenira od butelje dobrog vina

Hrvatska se smatra vinskom zemljom, no većina nas tako ne doživljava, pa domaća vina najbolje prolaze u regionalnim zemljama u kojima ne treba prevoditi etikete, a sorte nisu nepoznate. No vrata svijeta pomalo se otvaraju, a na ruku nam ide i svjetski trend koji sve više cijeni lokalno, specifično i autohtono.

Premda se smatramo vinskom zemljom, u inozemstvu nas većinom tako ne doživljavaju i naša su vina zapravo najzastupljenija, najuspješnija i najcjenjenija u regionalnim zemljama u kojima ne treba prevoditi etikete, sorte nisu nepoznate i imamo zajedničko nasljeđe iz doba Jugoslavije. No vrata svijeta pomalo se otvaraju, a na ruku nam ide i svjetski trend koji sve više cijeni lokalno, specifično i autohtono. Kad govorimo o izvozu svojih vina, jasno je da je to težak i nezahvalan posao. Ipak, neki su napravili više od drugih i našli mjesto u reprezentativnim vinskim barovima, elitnim restoranima, pa i na policama dućana.

Zanimljivo je da neki smatraju kako je prije porađa između Hrvatske i Slovenije zbog imena sorte teran zapravo mogao biti dobar marketinški trenutak jer su se mnogi zapitali kakvo to mora biti vino kad se za njega tuku dvije države. Malvazija istarskog vinara Marka Geržinića odnedavno je u britanskom lancu Marks and Spencer.

Naša je prednost mnogo autohtonih sorti, što treba iskoristiti. U našem slučaju išlo je sporo i malim koracima, trebalo je mnogo strpljenja i truda, ali sad smo zadovoljni rezultatima, a nismo još ni na pola puta. Najprije smo pronašli uvoznika, odradili promidžbene aktivnosti a onda su počele i narudžbe. Britansko je tržište dobro jer nemaju vlastitih vina, a dobri su potrošači – kaže Marko Geržinić.

Stina vina s Bola na Braču prisutna su tek tri godine, no njihov je plavac u rekordno kratkom roku među sommelierima i vrhunskim restoranaterima kvalitetom srušio mit da se od plavca ne može napraviti vrhunski odnjegovano butik-vino. Danas su u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Belgiji, Austriji, Sloveniji, SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji, a uskoro i u Japanu te čak u dva restorana u francuskom Bordeauxu.

Postoje i drugi vrlo uspješni primjeri, poput Trapana, koji se nakon velike aktivnosti u Velikoj Britaniji i SAD-u uskoro sprema i u Brazil jer smatra da ondje postoje izgledi za plasman njegovih vina. Etiketa Meneghetti, iza koje su Goran Hanžek i Miroslav Plišo, u Austriji je, Njemačkoj i Belgiji te ponešto u SAD-u i Hong Kongu, uglavnom u dobrim restoranima.

Prijepor između Hrvatske i Slovenije zbog naziva teran zapravo je dobar marketing. Mnogi se pitaju kakvo je to vino kad se za njega tuku dvije države.