Luksuz

Vođeno je Bernard Arnault iz tvrtke LVMH, koja je možda najslavnija po tome što se bavi upravo luksuzom, izjavio: ‘Luksuz nije efemeran, moda i pomodnost jesu. Poimanje luksuza posve je subjektivno. On ne ovisi isključivo o materijalnoj dobrobiti i proračunu nego o okolnostima i osobnim preferencijama.’ Od tradicionalnog poimanja luksuza prema novčanoj vrijednosti pa sve do posve konceptualnih projekata o luksuzu i njegovim aspektima izložba ‘What is Luxury?’ u londonskom Muzeju Viktorije i Alberta (od 25. travnja do 27. rujna), koja ima više od stotinu zanimljivih izložaka, nastoji povesti posjetitelje na svojevrsno putovanje na kojem će pronaći odgovor što je luksuz za njih, kakva su im i zbog čega stajališta prema njemu, kulturni kontekst i osobni snovi. Pojam luksuza tijekom povijesti redovito je izazivao kontroverzije, provocirao i poticao na razmišljanje i rasprave, pa i ova izložba pokušava izazvati konvencionalne predodžbe o luksuzu i pruža priliku za promišljanje o njegovoj budućnosti.

Izlošci su raznorodni, od dijamanata do uličnog aparata u kojem se može kupiti DNK. Konkretno, američki umjetnik Gabriel Garcia-Colombo izlaze ‘DNA Vending Machine’ preispitujući sve veće zanimanje čovječanstva za biotehnologiju i pitanje prava na privatnost koja sve više postaje pravi luksuz.

U prvom dijelu izloženi su objekti koje definiraju luksuznima zbog majstorskoga, kreativnog i inovativnog dizajna ili pak obrtničke vještine izrade. To su predmeti u koje je uloženo dragocjeno vrijeme, ali ne samo vrijeme izrade nego i vrijeme koje je majstor autor morao utrošiti da bi svladao konkretnu vještinu potrebnu za izradu predmeta. Među njima se ističe ‘Space Travellers’ Watch’, ručno izrađen mehanički sat, autorsko djelo slavnoga britanskog urara Georgea Danielsa, ali i laserski krojena ‘haute couture’ haljina modne dizajnerice Iris van Herpen, svijećnjak s potpisom Studija Drift te konjsko sedlo Hermès Talaris čija izrada savršeno kombinira tradicionalnu vještinu obrade kože s inovativnim suvremenim tehnologijama. Tu je i ogrlica ‘Bubble Bath’ umjetnice Nore Fok, napravljena od više od tisuću ručno upletenih mješurica.

Preciznost izrade, vještina, originalnost svakako su obilježja mnogih izloženih predmeta. No više je kriterija po kojima se određuje što je luksuz. Luksuz se svakako ne odnosi na ono što nam je u životu nužno, nego na stvari koje se proizvode (i kupuju) iz hira, ljubavi, pokazivanja moći i statusa; stvari koje su često neobične, egzotične, ekscentrične. Broj izložaka koji imaju veze i/ili upućuju na važnost vremena svakako govori o tome da je vrijeme (osobito ono slobodno) danas itekako luksuz. ‘Time Elapsed’ dizajnera Philippa Malouina za Lobmeyr, tvrtku koja proizvodi staklo, podcrtava prolaznost vremena. Izloženi su povijesni i suvremeni objekti i artefakti, a temi se pristupilo, kako tomu legendarnome muzeju i dolikuje, ambiciozno, studiozno i sveobuhvatno.

U vrijeme u kojem je simbioza između mode i komercijale/konsumerizma čvršća nego ikada zapravo ne začuđuje namjera da se upravo u tome muzeju propituju temelji estetike luksuza. Današnje se poimanje luksuza uvelike razlikuje od onoga u prošlosti, a bit pristupa luksuzu danas dobro je i vješto sažela njujorška socijalitkinja i eseistkinja Nan Kempner u Harper’s Bazaaru kad je rekla da nipošto nije isto kupovati i ulagati. Danas se čini da je važno upravo poznavanje etiketa, marki, ali i svih njihovih suptilnih međusobnih sličnosti i razlika. Naime, dok je nekad bilo lako kupiti luksuz – samim činom, akvizicijom potpisanog i skupog predmeta, stvar je danas mnogo komplikiranija. Treba kupiti pravu stvar u pravom trenutku, znati sve o njoj, pravilno je kontekstualizirati i prepoznati njezinu dugoročnu vrijednost.

– Neosporno je da se luksuz povijesno i neodvojivo veže s vještinom, tj. obrtom, zanatom, vremenom i rijetkošću, ručnim radom, kvalitetom materijala i izrade, s kreativnošću – objašnjava kustosica Leanne Wierzb – ali on ima i mnogo drugih konotacija. Osobito