SAMOZATAJNOST I UPUĆENOST

Razmetljiva potrošnja i vidljivi statusni simboli, o kojima je još prije stotinu godina iscrpno pisao američki sociolog Thornstein Veblen, danas se smatraju vulgarnima i nadištenima u svakom smislu.

Je zanimljivo pitanje što će biti u budućnosti. Željeli smo pokazati da bez obzira na to koliko veličanstven bio pojedini objekt, on svoju auru luksuza ipak ponajprije dobiva u okviru šire slike, tj. u kontekstu ekologije, ekonomije, politike i kulture – kaže ona, o čemu bjelodano svjedoče izlošci u galeriji Porter unutar muzeja, od kojih su mnogi vrlo maštoviti i neobični, pa i neočekivani. Ondje je astronomski skup švicarski ručni sat Vacheron Constantin, ali i čipkasta venecijanska toaleta iz sedamnaestoga stoljeća, kao i serijal ‘100 žlica’ njemačke umjetnice Simone ten Hompel.

Luksuz ima potencijal ‘otklučati snove’ i prebaciti nas nekamo drugamo, na neko bolje i ljepše, ugodnije i udobnije mjesto, ali i pomoći nam da postanemo netko sasvim drugi, on je izvan granica svakodnevice i rutine, poseban i nedokučiv. Nerijetko je, zapravo, emocija i doživljaj. I, naravno, vrijeme.

I izložak ‘Time for Yourself’ dizanera Marcina Rusaka poigrava se idejom o vremenu kao pravom luksuzu i sastoji se od kompleta za dezorijentaciju: sata bez kazaljki, kompasa koji ne pokazuje uvijek sjever, nego se okreće nasumce, te olovke bez tinte. Ideja je pozvati na promišljanje o vremenu i mogućnosti da se namjerno izgubimo umjesto da se uvijek ponovno ‘pronalazimo’ – i snalazimo – u vremenu i prostoru. Jer, kako kažu kustosi, danas smo robovi tehnologije, pa ne samo da uvijek moramo znati kamo točno idemo i kada ćemo onamo stići nego o svome kretanju obavještavamo sve i svakoga.

Luksuz je izgubiti se i imati neograničeno mnogo vremena za sebe. Nedostupnost je važan kriterij da bi se nešto smatralo luksuzom, ali i – svojevrsna samozatajnost, upućenost. Razmetljiva potrošnja i vidljivi statusni simboli, o kojima je još prije stotinu godina iscrpno pisao američki sociolog Thornstein Veblen, danas se smatraju vulgarnima i nadištenima u svakom smislu. Istina je da se u najprofinjenijim kru-govima luksuz skriva, tj. ogleda se ponajprije u sofistikaciji i znanju, tzv. kulturnom kapitalu, koji podrazumijeva baratanje informacija i prepoznavanje pravih vrijednosti. Pravi ‘connoisseur’ sigurno je ogrezao u luksuz, ali je samozatajan.

Poimanje vrijednosti (a tako i luksuza) znatno varira i zapravo je nepredvidljivo. Uvelike ovisi o tržišnim kretanjima, kulturnim konvencijama, zakonima. Nerijetko su na cijeni umjetne stvari, ali i daleke i nedostupne ili one teško dostupne. Kad je riječ o budućnosti i poimanju luksuza sutrašnjice, izložba nudi lepezu dizajnerskih i umjetničkih projekata i vizija koje preispituju taj dinamični odnos između luksuza, vrijednosti i materijala.

Projekt ‘Hair Highway’ autorskog studija Studio Swine koristi se ljudskom kosom da bi kreirao dekorativne komade namještaja i kućnih detalja. Katkad kornjačevina, predmeti načinjeni od roga i egzotičnog drva upućuju na to da je luksuzno i vrijedno ono što je napravljeno od materijala kojeg nema mnogo i teško je dostupan. A ‘Comprehensive Atlas of Gold Fictions’ Arama Mooradiana bavi se našim odnosom prema zlatu, oduvijek smatranom luksuznim materijalom. Svakodnevni predmeti načinjeni od zlata iskopanog u rudnicima Australije obogaćeni su i lokalnom kulturnom vrijednošću, a prema istom su kriteriju kao predmeti luksuza i vrijednosti izloženi i oni izrađeni od toksičnog blata prikupljenog na ekspediciji u mongolskom rudniku rijetkih minerala. I, naravno, osnovni resursi u distopijskoj projekciji budućnosti bit će predmetom luksuza, ponajprije voda i zrak.

To se ogleda u djelu ‘The Last Man’. U zamišljenoj budućnosti toga izloženog projekta posljednji čovjek na svijetu ostaje sâm sa svim resursima dostupnim samo njemu. Slobodan je od obveza, ekonomije, društva, politike, mode, društva i – stege vremena – pa sâm počinje graditi svoj novi svijet – onaj koji u cijelosti odražava njegove želje i snove. Slična je i tematika instalacije ‘The Boltham Legacy’ umjetnika Henrika Nieratschkera koja priča priču o britanskom milijarderu koji šalje mutirane bakterije u svemir pokušavajući pronaći vrijedne minerale na udaljenim planetima. Bilo kako bilo, pokušajte sami sebe preispitati i odgovoriti na pitanje što je luksuz za vas, a imate li priliku, svakako pogledajte londonsku izložbu.