Dronovi dolaze Pravila za letove bez pilota signaliziraju neslućenu zaradu

Vrlo je lako postati operater bespilotnog sustava u Hrvatskoj, novog biznisa čijih profitabilnih mogućnosti ni sadašnji operateri nisu svjesni. Nedavno je donesen Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova, a osnovana je i specijalizirana udruga za transfer tehnologije, ukupno vrijednog 6,8 milijuna kuna (750 tisuća eura došlo je iz fondova EU) i dosad najvećeg projekta koji je Sveučilište u Splitu samostalno koordiniralo. Projekt je potaknuo razvoj transfera znanja i tehnologije te komercijalizacije istraživačkih rezultata na visokoobrazovnim institucijama i javnim istraživačkim institucijama, a na kraju bi trebao pridonijeti povećanju konkurencnosti malih i srednjih tvrtki te ukupnoga gospodarskog rasta regije. Kako je najavio rektor Šimun Andelinović, u planu je otvoriti predinkubacijski pa inkubacijski program, a zatim i tehnološki park. Očekuje se da će Sveučilište uskoro izbaciti tri spin-off tvrtke koje će proizvoditi posebna računala za ronjenje, inovativne sustave za kočarenje itd.

Potreba bespilotnih letjelica mogla bi ostvariti pravi bum nakon što je Ministarstvo prometa donijelo Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova. Vlasnik tvrtke Five Dragan Kadoić, inače jedan od operatera bespilotnih letjelica, kaže da u ovom trenutku čak ni sadašnji operateri nisu svjesni kakve su im mogućnosti na raspolaganju. Trenutačno je najprofitabilnija i najčešća primjena kod snimanja iz zraka za potrebe filma te kod inspekcija građevina ili područja. Kadoić ističe i potencijalne poslove kojim bi se ubuduće mogli baviti operateri, a jedan od njih je u građevinarstvu, odnosno pomoću letjelice mogli bi se ugrađivati neki elementi na nepristupačnim mjestima. Može pomoći kod obrade poljoprivrednih površina, prilikom izrade biološke studije, ali njome bi se mogla koristiti i inspekcija želi li provjeriti stvarno stanje usjeva. Tu je i kurirska služba, zatim pronalaženje i pomoć izgubljenim osobama (HGSS), u geodeziji bi ubrzala mjerne procese, ali i policiji bi mogla kod praćenja i nadzora te vatrogascima kao izvindica koja će olakšati strategiju gašenja požara.

Predsjednik Hrvatske udruge korisnika i operatera bespilotnih sustava (HUKOBS) Davor Crnogorac slaže se da je tržište još zatvoreno. Dodaje da su mogućnosti u poljoprivredi rano otkrivanje i kirurški precizno tretiranje bolesti, a u industriji to bi mogle biti razne spektaralne kamere za rano otkrivanje kvarova na velikim postrojenjima i instalacijama, kao i znanstvene primjene.

– U Hrvatskoj se od komercijalnih primjena letjelice upotrebljavaju uglavnom za foto i videoprodukciju, nešto malo ima prikupljanja podataka (inteligence, požari, poplave, nadzor populacije određenih životinjskih vrsta itd.), a moram spomenuti i primjenu u geodeziji, jer imamo i sve više geodeta – rekao je Crnogorac.

Baš je zato, veli, HUKOBS i osnovan kako bi zajedno sa svojim članovima ubrzao razvoj tog tržišta i stvorio nove prilike za sadašnje i buduće članove. Kadoić, čija tvrtka prodaje bespilotne letjelice, kaže da je vrlo lako postati operater bespilotnog sustava.

– Dovoljno je kupiti bespilotnu letjelicu, proučiti upute i postati ste operater. S druge strane, kako biste postali ovlašteni operater za određena nenaseljena područja, dovoljno je poslati izjavu Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo. No koliko će proći vremena da novi operateri sigurno i precizno upravljaju bespilotnom letjelicom ovisi o stečenom iskustvu. Iskustvo se može steći tako da od nas ili od nekih drugih operatera zatražite uslugu obrazovanja – kaže Kadoić.