Nezaposleni v menadžeri

Najdulje nezaposleni hrvatski direktor traži posao osam godina, ali nezaposleni su menadžeri u prosjeku godinu dana na burzi. Dejan Fičko najpoznatiji je nezaposleni direktor u Hrvatskoj. S mjesta šefa Zagrebačkog holdinga smijenio ga je prošli mjesec gradonačelnik Bandić, poništivši tako ključnu odluku Sandre Švaljek iz kratke ere njezina vladanja Zagrebom.

S Fičkom su u paketu otkaze dobili i članovi Uprave Zagrebačkog holdinga Denis Nikola Kulišić, Krešimir Kvaternik i Marija Cvrlje. Tako se ta menadžerska četvorka iz Holdinga pridružila grupi od 33 nezaposlenih menadžera u Hrvatskoj. Kao što ‘i bogati plaću’, tako i menadžeri iliti direktori i članovi uprave ostaju bez posla i završavaju na zavodu za zapošljavanje. Nekima se posreći pa brzo pronađu novi posao, a drugi čekaju godinama. Najdulje nezaposleni hrvatski direktor traži posao već osam godina, ali riječ je o iznimci, jer nezaposleni menadžeri prosječno su godinu dana u evidenciji nezaposlenih.

Prema podacima Središnjeg ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 31. svibnja 2015. potražnja za direktorima gotovo je triput veća od ponude. Tražila su ih se 103, najviše u javnom sektoru: u obrazovanju čak 47, predškolskom odgoju 22, zdravstvene ustanove tražile su 10 ravnatelja, a bilo je mjesta za samo dva izvršna direktora. S druge strane, među nezaposlenim direktorima više je muškaraca nego žena, bilo ih je 18; pet u dobi od 60 do 64 godine, šest od 50 do 54 godine, a ostali imaju između 30 i 45 godina. U evidenciji nezaposlenih do tri mjeseca je 12 direktora, a prema radnom stažu, najviše nezaposlenih ima najdulji radni staž; 10 direktora od 35 do 40 godina, šest od 10 do 15, pet od 15 do 20, četiri od 25 do 30 te tri od 30 do 35 godina radnog staža. Začudujuće je da se među nezaposlenim direktorima nalaze tri sa samo osnovnom školom, srednju školu završilo ih je 19, prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viši školu tri, a osam fakultet, akademiju, magisterij i doktorat.

Vjerojatno je prva pomisao da su NSS i SSS direktori vlasnici propalih obrta, no na popisu nezaposlenih samo je pet takvih za razliku od onih koji su dvadeset godina uspješno upravljali bankarskim sektorom. Dejan Fičko nakon smjene u Zagrebačkom holdingu još nije dobio konkretnu poslovnu ponudu. No čini se da ga to previše ne opterećuje jer počinje sezone godišnjih odmora. – Trenutačno planiram ljetovanje i pokušavam više vremena provesti s obitelji – odgovorio je Fičko na novinarski upit.

Elza Palangić: – U Irskoj sam dala otkaz nakon 18 godina menadžerske karijere kako bih bila bliže majci. Nakon 150 poslanih prijava za posao razmišljam da se vratim u Irsku i povedem mamu.

Marijan Begedić: – Godinu dana javljam se na natječaje. Vodio sam sustave s više od 120 ljudi. Spreman sam prihvatiti svaki posao primjeren mojem obrazovanju i iskustvu.

Iako mu još nitko nije ponudio posao, Fičko se ne treba brinuti, osim što mu je ugovorom osigurana visoka otpremnina, na hrvatskom tržištu rada ipak ima posla za menadžere. Za razliku od ‘skromne’ brojke od 103 direktora tražena preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prvih pet mjeseci 2015., na portalu MojPosao do 30. lipnja ove godine u kategoriji ‘management’ objavljeno je više od 300 oglasa, samo tri posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. Najčešće su traženi voditelji poslovnice, prodaje i financija te računovodstva. U 70 posto oglasa traženo je radno iskustvo od četiri godine, a u ostalima uopće nije bilo navedeno. U 81 posto oglasa tražilo se zaposlenike na neodređeno, a u 31 posto oglasa bilo je navedeno zaposlenje i na određeno vrijeme. Oni koji prvi put dobiju poziciju nižeg ili srednjeg menadžera prema podacima servisa MojaPlaća imaju 35 posto višu plaću od prosječne, a top-menadžeri imaju prosječno 117 posto višu plaću bez uračunavanja bonusa i nagrada. No trenutačno nezaposleni hrvatski menadžeri ne bave se statističkim podacima o razlici visine plaće u menadžerskoj hijerarhiji nego pokušavaju naći posao. Rijetki od njih pristaju govoriti imenom i prezimenom.

Jedan od njih je mr. sc. Marijan Begedin, dipl. ekonomist, koji je 31,5 godina radio u sektoru bankarstva i informatike prije nego što je 1. srpnja 2014. dobio otkaz u Karlovačkoj banci. Otkaz od novih vlasnika – Posljednjih osam godina bio sam direktor Sektora za poslovanje s građanima. Prije te pozicije bio sam direktor sektora informatike Karlovačke banke, a nakon toga pet godina rukovoditelj kartičnog poslovanja. Bez posla sam ostao kad je u Karlovačku banku došao novi vlasnik, odnosno dva privatna ulagača, od kojih je jedan zaključio da sam nepotrebna pa mi nije ponuđen nikakav posao u banci iako sam uspješno vodio svoj sektor, čak i kad je banka bila u skandalima i krizi. Spriječio sam da mnogi klijenti podignu štednju i prenesu je u drugu banku, u mom sektoru bilo je manje od pet posto teško naplativih kredita, a u nekim drugim sektorima taj postotak bio je višestruko veći – objasnio je Begedin koji je 2000. kreirao sustav kupnje na rate debitnom karticom Karlovačke banke (prvi takav u Hrvatskoj), koji je poslije uveo i u Podravsku banku, a tek desetak godina poslije uvele su ga i velike banke. Begedin kaže da je Karlovačka banka na tome zaradila dosta novca, ali novi vlasnik nije mu to uzeo u obzir, nego ga je optužio da je suodgovoran za loše poslovanje te da je doveo svoje kadrove i on se našao bez posla i na Zavodu za zapošljavanje u Karlovcu.

– Javljam se na natječaje, ali nema posla; moja su znanja menadžerska, vodio sam sustave s više od 120 ljudi, a takvih mjesta nema mnogo. Mogu voditi razne tvrtke jer imam upravljačka, organizacijska i ekonomska znanja. Imam još dosta do mirovine i spremam sam prihvatiti svaki posao primjereno mojem obrazovanju i radnom iskustvu. Sposoban sam raditi, javio sam se prijateljima u velikim bankama i kartičarskim kućama, ali zbog krize nitko ne zapošljava. Osjećam se nepotrebnim, nisam ovako zamišljao završetak karijere, bio sam i dragovoljac Domovinskog rata pa se pitam zar sam se borio za ovakav sustav? No ipak nisam izgubio nadu – rekao je Begedin.

Povratnica bez posla U Karlovcu je nezaposlena i jedna top-menadžerica, riječ je o Elzi Palangić, diplomiranoj pravnici, koja u Hrvatskoj ima nepunih šest godina staža u struci. No 22 godine staže stekla je u uslužnim djelatnostima u Irskoj, iz koje se vratila u Hrvatsku u rujnu 2013. Na zavodu za zapošljavanje je od svibnja 2014., ali od posla ništa. – Bila sam regionalni menadžer za Milano Grupu restorana sa sjedištem u Dublinu, koja je tad bila u vlasništvu Gondola Grupe UK i gdje sam 2013. bila odgovorna za poslovanje 17 restorana na području Republike Irske i Sjeverne Irske. Meni je izravno odgovaralo 50 menadžera s 350 članova osoblja, a bila sam odgovorna za financije, zapošljavanje, razvoj i motiviranje svog tima, sigurno i zakonsko poslovanje svih restorana koji su imali prosječno 23.000 gostiju na tjedan.

Što su radili 14 nezaposlenih direktora vodilo je restorane i srodne ugostiteljske objekte, troje je vodilo nabavu i distribuciju, po dvoje hotele i kampove, prodaju i marketing te sport, rekreaciju i kulturu. Gdje su radili 10 nezaposlenih direktora je u Osječko-baranjskoj županiji, osmero u Karlovačkoj, šestero u Bjelovarsko-bilogorskoj, a ostali su raspoređeni po drugim županijama.