Home / Biznis i politika / LNG terminal na Krku brže bi proradio uz privatni kapital

LNG terminal na Krku brže bi proradio uz privatni kapital

Ne treba tražiti financiranje iz europskih fondova jer europski ‘easy money’ prouzrokuje netržišno vođenje projekta i nepotrebno uvjetuje te odgađa njegovu provedbu.

Naime, sastanak Visoke radne skupine srednje i jugoistočne Europe za plinsku povezanost stavio je hrvatske plinske projekte u središte interesa europske energetike. Važnost hrvatskih plinskih projekata vidi se u odluci Europske komisije da povijesni susret potpisivanja Memoranduma o razumijevanju o zajedničkom pristupu rješavanja izazova diverzifikacije i sigurnosti opskrbe prirodnog plina smjesti u Dubrovnik, na margine najvećeg regionalnog događaja Croatia Foruma 2015.

Memorandum koji su potpisali ministri energetike i ekonomije zemalja u širem okružju definira fokus napora EU na samo šest najvažnijih razvojnih projekata, među kojima je i gradnja plinovodnog interkonektora između Hrvatske i Mađarske kojim će se vršiti transmisija prirodnog plina od uvoznog terminala ukrpljenoga prirodnog plina (LNG) na Krku prema tržištima u srednjoj Europi i Ukrajini. U razgovorima s političkim akterima i predstavnicima energetskih tvrtki posebno je naglašena brža, jeftinija i učinkovitija uspostava mreže međudržavnih interkonekcija koje su preduvjet za integraciju tržišta plina, a tako i za gradnju uvoznih terminala za LNG kao ulaznih vrata plina iz diverzificiranih izvora koji će pridonijeti smanjivanju cijena i jačanju ukupne energetske sigurnosti zemalja potpisnica.

U skladu s tim potpisani akcijski plan Memoranduma propisuje obvezatno slanje provedbenog plana projekta do 31. srpnja 2015. kojim promotor projekta preuzima odgovornost za projektiranje i gradnju infrastrukture na najučinkovitiji i vremenski najpovoljniji način. Budući da je jedna od glavnih teškoća u ostvarivanju infrastrukturnih projekata njihovo financiranje, dogovor među državama potpisnicama preporučuje utjecanje međunarodnim financijskim institucijama poput Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u potrazi za financijskim instrumentima primjerenima pojedinom projektu. Prijavljivanju za ta sredstva treba prethoditi financijski ‘screening’ treće strane sastavljene od neovisnih stručnjaka koje je odobrila Europska komisija na temelju transparentnih procedura. Potpisnice su se u skladu s tim obvezale dubinski snimiti svaki projekt, na čemu će se temeljiti pregovori s međunarodnim financijskim ustanovama i odrediti preostali financijski manjak.

Međutim, na skupu su se mogla čuti i drugačija financijska rješenja od onoga koje predviđa EK. Riječ je o potrebi što ranijeg otvaranja tržišta golemu potencijalu ukrpljenoga prirodnog plina (LNG) iz SAD-a koji će, prema mišljenjima svjetskih autoriteta u plinskom poslovanju, prouzročiti disruptivnu promjenu na europskome tržištu plina kad do Europe stignu prve pošiljke potkraj 2015. Suvremeno plinsko tržište ne može se više promatrati kroz prizmu statičkih potencijala postojeće proizvodnje i plinovodne infrastrukture, već se se mora strateški pozicionirati uoči dinamičnih previranja prouzročenih revolucijom vezanom uz plin iz škriljevca u SAD-u i aktivno prihvatiti ulogu u stvaranju i razvoju tržišta za LNG.

Američki izvoznici LNG-a spremni su pružiti znanje i iskustvo potrebno za gradnju tehnički zahtjevnog LNG terminala, prije svega u obliku plutajuće jedinice za uplinjavanje i skladištenje (FSRU), i preuzeti obveze financiranja takva oblika kao privremenog rješenja na putu fazne gradnje obalnog terminala radi što ranijeg otvaranja i stvaranja tržišta za ukrpljeni prirodni plin. U razgovorima s predstavnicima LNG tvrtki zainteresiranih za što skoriju gradnju LNG terminala na Krku moglo se čuti da ne treba tražiti financiranje iz europskih fondova jer europski ‘easy money’ prouzrokuje netržišno vođenje projekta i nepotrebno uvjetuje te odgađa njegovu provedbu.

Naprotiv, prema mišljenjima stručnjaka iz LNG industrije, financijska održivost uvoznog LNG terminala u jugoistočnoj Europi temeljit će se na poziciji prvog igrača na tržištu i snažnim prihodima stvorenima transmisijom znatnih količina plina za tržišta srednje i istočne Europe. Hrvatska vlast ima doista jedinstvenu priliku iskorištiti povoljnu političku situaciju u Europi i naš geostrateški položaj te realizirati vlastiti LNG terminal. Dakako, konkurencija ne spava i LNG projekti u Grčkoj, Albaniji i Italiji mogli bi preuzeti vodstvo ako Hrvatska ne ubrza sve postupke i procese. Vladina prošlost jednog odluka da LNG dođe na popis strateških projekata trebala se donijeti davno prije – no bolje ikad nego nikad!