Reguliranje problematike dolaska kruzeru u jadranske luke jedno je od pitanja o kojem se ozbiljno razmišlja i u Ministarstvu turizma, kazao je na Plitvičkim jezerima ministar Darko Lorencin iskrcavši se s elektrobroda nakon plovidbe jezerom Kozjak i svjedoči gužvi na pristaništu u Kozjačkoj dragi. Dolazak kruzeru jedan je od elemenata destinacijskog menadžmenta, kaže Lorencin, te se destinacije prema tom segmentu moraju postaviti u skladu s time što žele od gostiju s kruzeru. Prošle godine bio je pad od pet do sedam posto u odnosu na 2013. godinu, ali ove godine očekuje se znatan porast pošto se, kaže Lorencin, uz Dubrovnik i Split u tu ponudu uključilo još nekoliko destinacija.
– Činjenica je da taj vid turizma prilično opterećuje destinaciju, koja si zato mora organizirati dinamiku posjeta i pristajanja kruzeru kako bi se izbjegle gužve i kaos. U okviru Zakona o boravišnoj pristojbi predvidjeli smo mogućnost da lokalna samouprava uvede i boravišnu pristojbu, odnosno turističku taksu na pristajanje kruzeru, jer oni objektivno destinaciji stvaraju i trošak – kazao je Lorencin, dodavši da je na destinaciji da izbalansira svoju ponudu sa specifičnostima kvantitete i afiniteta gostiju s kruzeru kako bi se očuvala privlačnost destinacije i ostvarila dohodovnost.
Ni sada, naglasio je Lorencin, destinacije nisu u dohodovnom minusu s kruzerima, ali pravedno je da se troškovi alociraju prema izvorima, to jest da i kruzeri nose troškove koje proizvode svojim dolaskom.
Ni dva mjeseca nakon što joj se doktorskim naslovom okitio otac Ivan doktorica je nedavno postala i Helena Miloloža. Asistentica na Katedri za trgovinu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te članica NO-a Munje nedavno je doktorirala na temu izvoza pod nazivom ‘Determinante izvoznih aktivnosti hrvatskih poduzeća na tržištu zemalja istočne Europe’, a doktorsku je disertaciju obranila pred komisijom sastavljenom od tri dekana ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj. Kako nam je pojasnila, u svom je doktorskom radu opsežno ispitala i analizirala prepreke s kojima se susreću hrvatske tvrtke prilikom izvoza u zemlje koje čine najznačajnije hrvatske izvozne partnere, a na temelju rezultata istraživanja definirala je i preporuke koje bi trebale potaknuti hrvatske izvozne aktivnosti.
U poslovnu se zajednicu vratio optimizam! Prvi put nakon studenoga 2008. godine, u vrijeme kada je u Hrvatskoj službeno počela recesija, Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma (HLIPO) u srpnju je preskočio stotinu poena, točnije, došao je na 101,1 poen. Time je indeks nakon gotovo sedam godina izašao iz zone recesije te ušao u zonu rasta. Proteklih su mjeseci ispitanici iz poslovnog svijeta izražavali sve više optimizma kada su bila u pitanju očekivanja od idućeg razdoblja, ali se indeks držao ispod stotinu poena uslijed slabijih ocjena trenutačne situacije. U srpnju je napokon poraslo zadovoljstvo i trenutačnom situacijom, ali ne jednako u svim sektorima. Štoviše, turistički je sektor u srpnju, posve neočekivano s obzirom na odlične naturalne pokazatelje, izrazito pesimističan, osobito u odnosu na lipanj kada je uvelike odskakao optimizmom od ostalih sektora. U lipnju je, naime, optimizam turističkih djelatnika bio na rekordnim visinama (128,8 poena!) pa je i visoki srpski pad optimizma indeks spustio tek na 104,4 poena. Prilično slični tome su i trendovi u prijevozu i uslugama.