Potpuni zaokret

Najveća grupa na svijetu koja se bavi medijima, izdavaštvom i obrazovanjem, britanski konglomerat Pearson, najprije je Japancima prodala grupu Financial Times, a sada, vjerojatno Talijanima, prodaje udjele u grupi The Economist. Potpuno odustaje od medija u trenutku kada se u tom prostoru pojavljuju tehnodivovi.

Exor navodi da ne žele utjecati na izdavačku politiku novina te da poštuju nezavisnost koja stoji iza Economistove etike i uspjeha, a Fiat, zapravo Agnelli, ujedno su većinski vlasnici RCS Mediaproupa, izdavača talijanskih dnevnih novina Corriere della Sera. U igri su i ostali dioničari koji drže većinu udjela u ostalih 50 posto dionica Economist – obitelji Cadbury i Schroder, dok su Rothschildi odbacili tu mogućnost. Razgovori se vode, možda se i ne okončaju prodajom, no očekuje se da bi sve moglo završiti tijekom ljeta. Interes su pokazale i medijske kuće Bloomberg, Axel Springer i Thomson Reuters, ali su brzo odustali, jer im kupnja dionica ne bi omogućila većinski udio.

Pearson posjeduje ‘B’-dionice koje ne osiguravaju nadzor nad tvrtkom jer u odboru znače šest mjeseca od ukupno 13. Ulaganje se tako isplati onima koji drže ‘A’-dionice, znači navedene obitelji, no ni to nije jednostavno zato što četiri povjerenika koji jamče vlasništvo i uredničku neovisnost odlučuju mogu li ‘B’-dionice postati ‘A’. Teškoće oko nadzora odgovor su zašto je Pearson za dobrostojeci The Economist stavio upola manju cijenu nego za FT Group. Ta je grupa s Financial Timesom, The Bankerom, FT.com i Investors Chronicleom ostvarila prošle godine 33,66 milijuna eura operativnog profita u odnosu na Economistovu grupu s 84,1 milijunom eura i 1,6 milijuna prodanih primjeraka magazina. Obistini li se i druga prodaja, Pearson će za obje dobiti milijardu funti neto prihoda, što će biti dobra inekcija u trenucima kada se predviđa nesigurnost u poslovanju na području obrazovanja i kada im prijeti dobivanje Moody’sova negativnog rejtinga.

Vrijednost dionica Pearsona počela je padati čim je objavljeno da će prodati The Economist Group u čijem su sastavu, uz magazin, istraživačka tvrtka Economist Intelligence Unit i američke novine Congressional Quarterly Roll Call. Ne smije se preskočiti ni sjedište Economista u londonskom Mayfairu vrijedno 141 milijun eura. Umjesto u akviziciji, istaknuo je izvršni direktor Pearsona John Fallon, ulagat će u postojeće poslovanje oko obrazovanja. Dodao je da tvrtka neće vraćati novac dioničarima otkupom vlastitih dionica ili posebnim dividendama. Potpuno odustaju od medija u trenutku kada se u tom prostoru pojavljuju nove tehnologije i velike tvrtke poput Facebooka, Twittera, Googlea, Snapchata ili Applea. Na scenu se uključuje i građansko novinarstvo i sve to utječe na pad prodaje novina i zarade od oglasa, no za prodaju Pearsonovih udjela postoji zanimanje ulagača jer je riječ o velikim i legendarnim novinskim institucijama. U potpunom zaokretu poslovanja, smatra se da će se Pearson riješiti i 47 posto udjela u Penguin Random Houseu. Za to je posebno zainteresiran njemački Bertelsmann SE koji drži ostatak dionica Penguina te se očekuje da će dio ili sve kupiti što je prije moguće. No iznenađenja se mogu dogoditi. Baš kao i pri prodaji 127-godišnjeg britanskog Financial Timesa kada je najprije izgledalo da je siguran kupac njemački Axel Springer SE, izdavač najprodavanijeg tabloidia Bild i ulagač u Business Insider. Samo 15 minuta prije nego što je objavljeno da je japanski Nikkei novi vlasnik, Axel Springer još je pregovarao kupnji, ali sve se promijenilo kada je Nikkei ponudio 140 milijuna eura više.

New York Times navodi da je riječ o jednoj od najvećih prodaja novina ikad, a očekuje se da će novi vlasnik poštovati ono što FT predstavlja u svijetu. Japanska tvrtka osnovana 1876. najpoznatija je po burzovnom indeksu Nikkei 225 i u privatnom je vlasništvu. Uz novine izdaje knjige i časopise, bavi se televizijom te digitalnim medijima. Iako ima tri milijuna pretplatnika, lani je Nikkei ostvario neto dobit od 72,66 milijuna eura, što je zapravo 10 posto manje nego 2013. Nakona Nikkeija da postane veći svjetski igrač vidjela se i prije dvije godine kada su na engleskom jeziku pokrenuli magazin i stranicu Nikkei Asian Review. Od FT-a naučit će kako se nositi s izazovima internetskog doba s obzirom na to da novine ovise uglavnom o brojnom čitateljstvu, što ih spasa od većeg potonuća. Najviše čitatelja gube među mladima zbog nesnaženja u odgovoru na nove trendove pa će Nikkei sigurno tražiti poslovna rješenja od lisaca u ružičastim novinama sa 737.000 čitatelja od kojih 70 posto otpada na digitalno izdanje. Britanci su među prvima usvojili sustav u kojem se besplatno čita određeni broj članaka, a za ostale traži se pretplata. Samo da ne krenu putem The Economist koji je, da bi privukao moderne čitatelje, nedavno na tržištu prodavao dva tjedna sladoled s komadićima kukaca i crva kako bi upozorio na potrebu što manjeg jedena mesa radi poticanja prodaje ‘održive’ hrane.

Sporazum između 54 članice Svjetske trgovinske organizacije koji je inicirao EU ukinut će carine za uređaje kao što su medicinska oprema, videoigrice i konzole, kućna kina, slušalice, poluvodiči i GPS uređaji.

Europska unija potvrdila je da je postignut dogovor o ukinjanju carina za 201 visokotehnološki proizvod nakon višegodišnjih pregovara u sklopu Svjetske trgovinske organizacije. To je dodatak sporazumu o informacijskoj tehnologiji (Information Technology Agreement ili, kraće, ITA) iz 1996., a dogovor koji je inicirao EU ukinut će carine za uređaje kao što su medicinska oprema, videoigrice i konzole, kućna kina, slušalice, poluvodiči i GPS uređaji. Sve u svemu, predviđa se da će pokriti trgovanje vrijedno bilijun eura na godinu.

Ukupno 54 zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) sudjelovale su u pregovorima, a očekuje se da će još nekolica zemalja potvrditi sudjelovanje u tom ugovoru. Više od 90 posto svjetske trgovine tom opremom bit će oslobodeno od carine. Novi proširen ugovor smanjit će troškove za korisnike, ali i za proizvođače IT opreme u Europi. Također omogućit će ulazak na nova tržišta europskim tvrtkama, od kojih su neke vodeće u svojim područjima, i omogućiti više sredstava za inovacije.

Dogovor o ukinjanju carina na neke visokotehnološke proizvode bit će iznimno važan i za razvoj digitalne ekonomije unutar Europske unije te jedinstvenoga digitalnog tržišta. – To je odličan ugovor za potrošače, ali i male i velike kompanije. Radili smo iznimno teško da bismo postigli kompromis među državama i našli najbolje rješenje za Europu. Dogovor će reducirati troškove, što će posebno osjetiti male kompanije koje su imale velikih problema u poslovanju zbog carina. Jednako je važno da dogovor pokazuje kako se možemo koristiti Unijom trgovinskom politikom da bismo ohrabrili inovacije u IT sektoru, koji se pokazao ključnim u gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta – rekla je Cecilia Malmström, povjerenica EU za trgovinu. Povjerenica Malmström istaknula je da je to veliki uspjeh za sve strane i da pokazuje da mogu surađivati u cilju pronalaska dobrih rješenja te da se nada što skorijem priključenju i ostalih država članica WTO-a.

Pregovori o ukinjanju carina počeli su 2008. na prijedlog Europske unije, a zahuktali su se 2012. kada su svi akteri sjeli za stol. Carine će biti ukinute unutar tri godine od stupanja na snagu ugovora, što se očekuje 1. srpnja iduće godine. Za osjetljivije proizvode to se razdoblje može produžiti kako bi se industrije privukle na nove uvjete. Europska unija u trgovinskoj razmjeni ima suficit od 15 milijardi eura za te proizvode, a treba istaknuti da u ugovor nisu uključeni neki proizvodi kao što su određeni monitori, projektori, analogni audiosustavi za automobile i TV oprema.