Država se, muku mučeći s proračunskim deficitom, dosjetila kako će jedina velika državna banka, HPB, namaknuti potrebnih 550 milijuna kuna kapitala. Toliko je potrebno da banka udovolji kapitalnim kriterijima regulatora. Kako sama kapitala nema, država se nadala da bi mogao uskočiti zainteresirani privatni kapital. Unatoč fijasku s pokusajem privatizacije banke.
Banka kojoj je na čelu Tomislav Vuić tako je za 11. rujna sazvala skupštinu dioničara na kojoj će se odlučivati o povećanju temeljnoga kapitala i izdanju redovnih dionica javnom ponudom ulozima u novcu ‘uz potpuno isključenje prava prvenstva postojećih dioničara pri upisu novih dionica, uz odluku o odobrenju stjecateljima da mogu steći dionice s pravom glasa ciljnog društva bez obveze objavljivanja ponude za preuzimanje, ako bi predmetnim stjecanjem dionica s pravom glasa za stjecatelje nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanjem, sukladno čl. 14. st. 1. t. 3 Zakona o preuzimanju dioničkih društava i odluka o izmjenama Statuta Banke’.
Neslužbeno, već tjedan potom, oko 17. rujna, počinje upis dionica. Neposredno prije povećanja temeljnoga kapitala provest će se jednostavno smanjenje kapitala – smanjenjem nominalne vrijednosti dionica (s 1100 na 600 kuna – što je i raspon cijene koji će se ponuditi investitorima).
