Home / Tvrtke i tržišta / Uber ne smatramo konkurencijom

Uber ne smatramo konkurencijom

Uber ne smatramo konkurencijom jer svaka konkurencija koja će raditi prema pravilima prema kojima radimo i mi dobrodošla je. Ne bojimo ga se, jer sve što nudi već imamo. A to što ruši cijene za iznos PDV-a koji mi plaćamo, to treba riješiti država.

  • Vaš sustav taksi-navigacije postao je izvozni proizvod. Koliko ste ga dugo razvijali? – U zadnjih dvije do tri godine od kada smo razvili taj sustav događaju nam se divne stvari. Sustav nudi kompletnu analitiku, praćenje, analizu te je olakšao rad vozačima. Pojednostavili smo proces dolaska vozača. Sustav u sebi ima integriranu navigaciju, što olakšava snažanje vozača koji ne mora znati sve ulice u gradu. S tim sustavom, uz tečaj od nekoliko sati, možete postati naš taksi-vozač. Tečaj je više o bontonu i ponašanju prema klijentima, a sustav je toliko jednostavan da su vozači koji nisu imali preveliki dodir s tehnologijom oduševljeni. Taxi Navigator drugačiji je od ostalih sustava jer su ga radili sami taksisti. Ja sam radio u pozivnom centru pet godina i ta sam iskustva prenio u taj program. Sustav je živo tijelo i uvijek se nadograđuje. To je izvozni proizvod i sada smo u trećoj verziji programa, koja ima neka poboljšanja. Izvezli smo ga u cijelu regiju, Taxi Navigator upotrebljava 30-ak tvrtki te više od dvije tisuće vozila. Sustav se ne prodaje jednokratno već nudimo popratne usluge za vrijeme petogodišnjeg ugovora. To je donijelo stabilizaciju našem poslovanju. S Katarom smo otišli korak dalje i u završnim smo pregovorima s dvije od pet tvrtki koje tamo pružaju taksi-usluge. No u Kataru postoji i mnogo limo-servisa zainteresiranih za naše usluge i nadam se da ćemo potpisati ugovore početkom rujna. Zahvaljujući svom marketingu za sustav imamo upite iz cijelog svijeta od SAD-a preko Filipina do Australije. Neki već imaju aktiviran test i mislim da je Katar samo jedna od zemalja u kojima će se upotrebljavati naš sustav.

  • Ipak, vaš je primarni posao taksi-služba. Prisutni ste u sve više gradova. – Nakon Rijeke, Zagreba i Osijeka proširili smo poslovanje na Varaždin, Šibenik i odnedavno Slavonski Brod. Tendencija je širenje poslovanja putem franšiznog modela. Sve gradove osim Zagreba prebacili smo na taj model i naši su bivši djelatnici sada privatni obrtnici. Imali smo u jednom trenutku više od 600 vozača, a sada ih je polovica samostalnih djelatnika. Svi su zaposlili po jednom ili dva vozača te poreze i doprinose plaćaju sami.

  • Zbog čega ste se odlučili na taj model? – Najviše pritužbi dobivamo zbog duljine čekanja, a to je zbog dozvola, s kojima smo ograničeni. Na taj smo se način uhvatili u koštar s tim problemom i pokušavamo povećati broj vozila koja su nam na raspolaganju. U Zagrebu imamo 120 dozvola i način na koji radimo dovodi do toga da u špicama nemamo dovoljno vozila i zbog toga se dugo čeka. Zato pokušavamo privući taksiste u Zagrebu da prijeđu na naš franšizni model i smanje to vrijeme čekanja. Prebacili smo odgovornost na njih i to je pozitivno rasterećenje za sve. Mi smo se fokusirali na Zagreb i razvijanje svog modela. Za to smo zaposlili engleske i slovenske stručnjake, koji su nam ga pomogli implementirati. Sve prati mo iz Zagreba, imamo analitički tim koji daje prijedloge svima kako da budemo brži, bolji i jači.

  • Slijedi novi poremećaji na taksi-tržištu jer je američki Uber najavio svoj dolazak. Jeste li spremni za njega? – Mora se jedno znati. Cijene u Hrvatskoj, Parizu, Berlinu ili Americi drastično su različite. Svi znamo kako Uber funkcionira, ne plaćate nikome porez, a bitno je reći svima da ćete voziti dva tjedna i tek onda dobiti novac od onih koji su naplatili uslugu bez ikakvog računa pritom kršeći nekoliko zakona koji važe za nas legalne taksiste, a koji smo čekali dvije godine da uđemo u Zagreb. Ne vidim kako bi to moglo zakonski funkcionirati. Toga se ne bojimo jer sve što nude mi već imamo. Gdje god oni dođu, sruše cijenu i to za iznos koji mi kao PDV plaćamo državi. Treba istaknuti da vi kao putnik ne znate tko vas vozi, niste osigurani, a morate i memorirati svoju kreditnu karticu u aplikaciju. Ja prvi, iskreno, to ne bih napravio. Uza sve to nema taksimetra već telefon pomoću GPS-a izračunava cijenu, a to nikako ne može biti točno. To je nešto što ne bi smjelo proći jer onda svi mi koji plaćamo porez i doprinose dobivamo poruku da se može raditi na crno. Nadam se da će im grad i država stati na kraj kao u mnogim drugim državama.

  • No oni dolaze. Kako ćete se boriti protiv njih? – Ušle su ogromne investicije, a Google, koji je bio među investitorima, lagano se povlači zbog svih negativnih stvari koje se događaju. Na Youtubeu je mnogo videoisječaka s negativnim iskustvima s Uberom. To su investicije ušle i moraju se širiti i dizati prašinu gdje god se šire. Također ulaze u druge djelatnosti. Ne smatramo ih konkurencijom jer svaka konkurencija koja će raditi prema pravilima prema kojima radimo i mi dobrodošla je. Mislimo da će nas konkurencija natjerati da budemo bolji. Neplaćanjem poreza i zaobilaskom niza zakona šalje se kriva poruka svima. Da biste bili taksi-vozač morate biti kvalificiran vozač, da biste sjeli u vozilo u gradu morate položiti ispit za poznavanje grada, plaćati doprinose i poreze, a s Uberom vas može voziti bilo tko. To je šakljivo. Problem je što bi vožnju koju mi naplatimo 25 kuna Uber mogao naplatiti oko 17 kuna, i kada se odbije njegova provizija, dobivate 10-ak kuna da nekog vozite u privatnom autu i uz to novac dobijete tek za dva tjedna. Mislim da je to neisplativo za svakoga.

  • Donedavno su vas iz Zagreb Taxija smatrali neprijateljima, a sada biste se mogli ujediniti u borbi protiv treće strane, što predlaže Mirela Holy. Postoji li kakav međusobni kontakt? – Nikad nismo gledali na Zagreb Taxi kao neprijatelja, više je on nas. Na tržište smo ušli s novim stvarima, unificiranim vozilima, nižom cijenom, a u slučaju Ubera nije tako. Zagreb Taxi bio je prisiljen spustiti cijene, a mora nam i biti zahvalan što smo vratili naviku vožnje taksijem građanima. Nismo imali kontakt s njim i ne mislim da se trebamo svi ujediniti protiv Ubera. Očekujemo da se Grad i državna politika suprotstave dolasku Ubera i da to neće proći zbog zakona. Mi bismo onda mogli zaposliti još 100 vozača i dati im svoju aplikaciju, pa neka voze bez potrebnih dozvola. To nije način.

  • Ulezite na taksi-tržište Srbije, a u Beograd dolaze kad i Uber. Kakva su vam očekivanja? – U Srbiji smo prisutni putem svog sustava za navigaciju, prije mjesec dana krenula je Cammeova franšiza u Leskovcu, a za koji mjesec počet ćemo poslovati u Beogradu s 200 taksista koji legalno posluju i imaju dozvole. Oni su u postupku edukacije za poslovanje prema našim standardima. Na taj nam je način srpsko tržište zanimljivo. U Srbiji je 25 tisuća vozila, a u Hrvatskoj dvije tisuće. Za razliku od Hrvatske, u Srbiji postoji navika vožnje taksijem jer su ljudi izračunali da je jeftinije voziti se taksijem nego autom. Prosječni osobni vozila u Beogradu po obitelji je 0,7, a u Zagrebu 2,7. Naše projekcije pokazale su da postoji prilika na tom tržištu. U Beogradu ima dosta taksista koje rade na crno i oni će se možda priključiti Uberu. Kod njih očekujemo još veći bunt vozača. Beograd ima 12 tisuća taksi-vozila, a morate znati da su jedine dvije djelatnosti koje nisu fiskalizirane odvjetnici i taksisti. Kad god se spomene fiskalizacija, Beograd je blokiran tri dana, a mislim da će tako biti kad dođe Uber.

  • Imali ste problema u poslovanju, predstečajnu nagodbu. Kakva je situacija s tim dugovima? – Prošli smo predstečajnu nagodbu, servisirali smo sve dobavljače i država će u dogovorenom roku biti isplaćena. U zadnje smo dvije godine istovremeno servisirali stari dug i nove obveze. Sistematizacija i optimizacija uz prelazak na franšize dovela je do stabilizacije cijele grupe i samim time uvidjeli smo da nam je Hrvatska premalo tržište te smo se morali širiti. Prilika nam je Srbija, a planiramo se širiti i u Sloveniju.

  • Prešli ste na vozila na plin. Kolike su vam uštede? – Možemo biti sretni jer se ispostavilo da je naša odluka prelaska na plin generirala velike uštede. Profirali smo tom odlukom jer plin je najisplativiji. Uštede su između 20 i 30 posto naspram dizela, što je za naš vozni park od 200 vozila velika ušteda. Planiramo proširiti vozni park s još 100-tinjak vozila.

  • Spominjete da imate premalo dozvola za grad Zagreb. Postoje li kakve kontakte s nadležnim gradskim službama u vezi s novima? – Tražili smo sastanak s gradonačelnikom i čekamo povratnu informaciju hoće li biti novih natječaja za dozvole jer bismo htjeli pripremiti ljude koji bi nam se pridružili. Zbog događaja u vezi s gradonačelnikom još nema povratne informacije, a voljeli bismo je što prije dobiti. Za svaku dozvolu koju apliciramo moramo imati vozilo, a to su znatna ulaganja. Nama treba još dozvola, a 50-ak bio bi minimum.

  • Imali ste probleme s vožnjama s aerodroma. Kakva je sada situacija? – Veliki problem stvara nam prijevoz putnika u Zračnu luku. Bilo je pokušano da se to riješi, ali ništa se nije pomaknulo. Platili smo 70 tisuća kuna kazne zbog toga što smo uzeli putnike, a tražimo da nam se dopusti da dolazimo po putnike po narudžbi. Neki su naši partneri prekinuli suradnju s nama zbog toga. Ne tražimo da budemo na stajalištima već da dolazimo na poziv. Sada je politika da s aerodroma ne vozimo da ne bismo plaćali još kazni. Slična je situacija i na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu, gdje smo se prijavili za koncesiju za prostor unutar kolodvora koji smo htjeli urediti. No došla je jedna ponuda bolja od naše i koncesija je pripala tom ponuđaču. On je odustao te je sad žalbeni postupak u tijeku. Taxi Zagreb plaćao je godišnju naknadu od tisuću kuna, a mi smo Holdingu ponudili 20 tisuća kuna na mjesec. Nadamo se da će se to uskoro riješiti jer tu bismo lokaciju reprezentativno uredili.

  • Kakvi su vam planovi s grupacijom u Hrvatskoj? Planirate li dodatna širenja? – Karlovac, Pula, Split, Zadar, Dubrovnik, Kutina, Sisak su nam interesantni. Svaki grad je zanimljiv, ali tamo nećemo biti s prisutni s mnogo vozila. U nekim gradovima nema taksi-službe, a nadamo se da ćemo stvoriti naviku službe. U suradnji sa zavodom za zapošljavanje cijelo vrijeme tražimo nove i kvalitetne vozače.

  • Što je s gradovima koji zahtijevaju dozvole kao što su Split i Dubrovnik? – Zato smo napravili franšizni model jer smo procijenili da se u Dubrovniku i Splitu neće uskoro raspisivati natječaji za nove dozvole i na taj način nećemo nikada ući. Zato smo odlučili privući postojeće taksiste da skinu aplikaciju i da se priključe nama uz minimalna ulaganja i rebrendiranje vozila. To smo napravili u Šibeniku sa sedam franšizera i to funkcionira odlično. Isto očekujemo u gradovima s koncesijama.

  • Vaše ulaske prije su pratili sukobi. Ovaj put čini se da ih nema. – U Šibeniku nije bilo problema, ali je bilo otpora. Ne dolazimo s novim vozilima kao što je bio slučaj prije već postojeće taksiste privlačimo u našu tvrtku. Tako da ne stvaramo nova vozila, a to bih usporedio s bilo kojim drugim poslom gdje vaš kolega prijede u konkurentsku tvrtku. Zbog toga više nema takvog otpora kao što ga je, recimo, bilo u Zagrebu.

  • Tvrtku ste preuzeli od oca. U mnogim slučajevima taj prijelaz nije lagan i jednostavan. Kako je bilo kod vas? – Činilo se kao lako prepuštanje vodstva kompanije, ali nije bilo to baš tako. Otac i ja imamo različite poglede na razvijanje grupacije, on je više staromodan, a ja sam okrenut modernim digitalnim stvarima. No on se kompletno povukao i prepustio vođenje tvrtke meni. Dosta sam upoznat s radom tvrtke, pet sam godina radio u pozivnom centru i imam iskustva. Prednost je što je kompletan tim mlad i spreman za uvođenje novih ideja.