Uza sankcije zbog rata u Ukrajini, rusko gospodarstvo gubi i zbog niže cijene nafte i zlata pa mu se ove godine predviđa pad od 4,6 posto. Rusi ipak u svojoj Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EEU) s Bjelorusijom, Kazahstanom i Armenijom te uskoro Kirgistanom planiraju uvođenje zajedničke valute – altyna ili euraza.
Ruski opći napad u suprotstavljanju Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima ne prestaje i diže se na novu razinu. Sa svojim saveznicima Rusija u politici, gospodarstvu, obrani, pa i sportu Amerikanima, a i Europoljanima, pokazuje mišiće, a predsjednik Vladimir Putin neumorno radi na ruskoj sveprisutnosti u svijetu u pokušaju osnaživanja ruske moći i prizivanja ‘slavnih’ sovjetskih vremena. Putin je iskoristio dva skupa održana u srpnju u glavnom gradu Baškirske Republike Ufi u Rusiji kako bi okružen saveznicima prkosio Amerikanima i njihovu svjetskom utjecaju. Tako je gospodarski skup zemalja BRICS-a: Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike, nastavljen onim obrambenim Šangajske organizacije za suradnju (SCO) koju čine Rusija, Kina, Tadžikistan, Kirgistan, Kazahstan i Uzbekistan, dok će Pakistan i Indija postati članicama iduće godine. Svojim fondom za pričuvu od 100 milijardi dolara BRICS je osigurao protutežu Međunarodnom monetarnom fondu da bi pokazao financijsku neovisnost i snagu, a Rusija podršku ekonomskih partnera kada su joj vrata na Zapadu zatvorena.
Dogovor oko nuklearnog sporazuma Irana i šest svjetskih sila, piše časopis The Economist, ohrabrio je Rusiju u uvjerenju da je ipak potrebna Zapadu koji bi zato možda mogao popustiti oko ukrajinske krize ili čak nekog drugog područja u istočnoj Europi. Kina, kao gospodarski i obrambeni partner, ima ipak druge ciljeve i neće bez potrebe ulaziti u sukobe sa SAD-om. Dogovori oko korištenja ruskog plina odgođeni su, a za Kinu veće značenje od BRICS-a ima stvaranje Azijske infrastrukturne ulagačke banke. U SCO-u kao protuteži NATO-u, tvrdi list, ima razlika pa iako Kina kupuje rusko oružje, ujedno Rusiji zamjera povezanost s Vijetnamom, a Kazahstan brine rusko širenje utjecaja.
Unatoč sankcijama Amerike i saveznika zbog rata u Ukrajini i pripajanja Krima koje su dijelom izazvale gospodarsku krizu u Rusiji ili baš zbog toga, Putin poručuje da nije na koljenima. To je pokazao i krajem srpnja kada je objavljena nova vojno-pomorska doktrina stalne prisutnosti ruske mornarice na Sredozemlju te veće na Atlantskom oceanu i Arktiku, zbog Rusima neprihvatljivog širenja NATO-a prema ruskim granicama. Doktrina je objavljena na Dan ruskih pomorskih snaga iako ju je Putin potpisao još početkom godine, a odraz je po Rusima nove političke situacije u svijetu i snage ruske flote. Gradit će se stoga novi ratni brodovi – ledolomci na atomski pogon koji će prema Sjevernom polu zaploviti 2017., s Kinezima će se blisko surađivati u Tihom oceanu te s Indijcima u Indijskom.
Rusija, koja ima 7000 kilometara dugu obalu na Arktiku, nije zainteresirana samo za svoju Sjevernu flotu na području bogatom naftom i plinom, već i za Crnomorsku flotu na Krimu. Poziva se na obnovu strateških ruskih položaja na Crnom moru, a nedavno je Putin odredio i stvaranje novih plaćenih pričuvnih vojnih snaga srodnih britanskoj Teritorijalnoj vojsci i djelomično sličnih izraelskom uzoru. Za sada se planira krenuti s 5000 vojnika, ali usprkos velikim planovima, doznalo se da zbog ekonomske krize Rusija ne može obnoviti svoju vojsku kako je predvidjela. Od 2011. do 2020. godine trebalo je biti zamijenjeno čak 70 posto naoružanja, od čega većina potječe iz socijalizma, no proračun za obranu morao se smanjiti za pet posto: oko 157 milijardi rubalja. Rusko gospodarstvo sada nije dovoljno snažno za tako velik pothvat s obzirom na to da uz sankcije gubitke stvaraju i niže cijene nafte pa se ove godine predviđa pad gospodarstva od 4,6 posto. Pri tome su dosta štete pretpjele velike tvrtke poput Gazprom Nefta, Rosnefta, Novateka, Kalašnjikova, Sberbanka ili Gazprombanka.