Unatoč tome što je rudarstvo zabilježilo najveći pad zaposlenih u šest recesijskih godina – čak 42,4 posto. Nema mjesta ni za jesenski upis na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu unatoč šestogodišnjem padu zaposlenosti u industriji hrane (12,5 %) i pića (32,1 %). Upisne kvote i gospodarski trendovi nemaju mnogo dodirnih točaka. Od 2009. do 2015. (podaci za lipanj) izgubljeno je 102.897 radnih mjesta. Najmanje se rezalo u državnom i javnom sektoru.
No tih šest godina recesije pokazuje i neke trendove. Računala (i predmeti za osobnu uporabu i kućanstvo) sve se manje popravljaju (43,3 posto manje zaposlenih), ali bum bilježe informacijske uslužne djelatnosti (+74,4 %) i programiranje (+69 %). Građevinarstvo je izgubilo trećinu zaposlenih, i teško je vjerovati u oporavak. S druge strane, najpropulzivnije su u ovih šest godina bile sektorske niše s malim brojem zaposlenih. Izuzetak je veći turističko-ugostiteljski sektor, koji je zaposlio 15 tisuća novih ljudi (rast 29 %), i tu ima još prostora za rast zapošljavanja.
Nastavi li se trend, lukrativne će biti i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, koje bilježe rast zaposlenosti od 22,7 posto. S druge strane, prerađivačka industrija se automatizira i danas usprkos solidnim rezultatima zapošljava 34 tisuće ljudi manje nego prije recesije. Nažalost, ni ti statistički podaci nisu temelj za ozbiljniju državnu analizu. Ali o tome smo već pisali u kontekstu nevoljnosti prema ekonomiji.
| Sektori s najvećim promjenama | VI. 2009. | VI. 2015. | promjena |
