Izvoz u pola godine

Efekt pristupanja Hrvatske Europskoj uniji još se nije istopio. Naprotiv, gotovo sav polugodišnji rast izvoza ostvaren je upravo na tržištu EU.

Više od polovine hrvatskog izvoza na tržišta EU i dalje otpada na samo tri zemlje – Italiju, Sloveniju i Njemačku – ali ove godine povećava se i izvoz u većinu drugih zemalja unutar EU. Među njima sve važnije mjesto u hrvatskom robnom izvozu pripada Velikoj Britaniji, kamo je u prvim pet mjesecima (razdoblje za koje su dostupni podaci) izvezeno robe u vrijednosti od 123 milijuna eura, što je čak 135 posto više nego u prvim pet mjesecima prošle godine. Tradicionalno je na popisu većih izvoznih tržišta i Austrija, kamo je izvoz porastao 17 posto (na 305 milijuna eura), a sa svim je pristojan i izvoz ostvaren u Mađarsku (155 milijuna eura, rast 23 posto) te Francusku (112 milijuna eura, rast 18 posto).

S druge strane, tržište Cefte stagnira u prvim pet mjesecima na razini od 780 milijuna eura kao i prošle godine. U sve ostale zemlje svijeta, koje ne pripadaju Europskoj uniji ili Cefti, izvoz je u prvim pet mjesecima iznosio 687 milijuna eura, dakle, samo osamdesetak milijuna više nego u Italiju, naše najveće izvozno tržište, na koje odlazi oko 14 posto ukupnoga hrvatskog izvoza.

Istovremeno Italija je i jedino hrvatsko izvozno tržište koje u ovoj godini nije zabilježilo rast. Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize u HGK nedavno je u maloj analizi pokazao da bi kretanja industrijske proizvodnje u Italiji te kretanje novih narudžbi u industriji mogli osjetno utjecati na trendove u kretanju hrvatskoga robnog izvoza. Podsjećaju da je industrijska proizvodnja u rudarstvu i vađenju te u prerađivačkoj industriji u Italiji u 2012. i 2013. bilježila pad, a lani stagnaciju. U ovoj godini lagano je porasla proizvodnja te je zabilježen malo veći (1,4 posto) rast vrijednosti novih narudžbi.

U prvom kvartalu ove godine u talijanskom gospodarstvu uočavaju se određeni pomaci nabolje, primjerice poboljšan je standard građana, povećana osobna potrošnja, investicije i spomenute nove narudžbe. S obzirom na to da se najveća vrijednost hrvatskoga robnog izvoza ostvari upravo u Italiju, uočljivo je da postoji velik potencijal u robnoj razmjeni Hrvatske s Italijom, gdje bi nastavak trenda rasta novih narudžbi u Italiji mogao povoljno utjecati na rast vrijednosti robnog izvoza u Italiju. Prošle godine hrvatski se izvoz u Italiju najvećim dijelom sastojao od izvoza plina, drva i loživih ulja. Budući da se talijanski robni uvoz znatnim dijelom sastoji i od, primjerice, strojeva i prijevoznih sredstava (oko 24 posto) te kemikalija (oko 15 posto) te da je Italija najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, i u ovoj godini postoji realna mogućnost iskorištavanja potencijala i u navedenim grupama proizvoda, uz one koje su već dosad najzastupljenije.

Iako uvoz u prvoj polovini ove godine raste prema nižoj stopi (pet posto) od izvoza, pa se i prosječna pokrivenost uvoza izvozom više ne spušta ispod 60 posto, uvoz zapravo ponovno lagano buja. U apsolutnim iznosima gledano, naime, uvoz je u prvoj polovini godine povećan za 420 milijuna eura, a njegov je rast, k tome, dramatično usporen zahvaljujući nižim cijenama srove nafte na svjetskom tržištu. Da su ove godine cijene nafte bile na lanjskoj razini, uvoz bi bio veći za još nekih dvjesto- tinjak milijuna eura.

U prvom polugodištu ove godine Ina grupa povećala je dobit iz osnovne djelatnosti za 33 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje te je iznosila 714 milijuna kuna, dok je ostvarena neto dobit iznosila 328 milijuna kuna. Među ključnim karakteristikama poslovanja u prvoj polovini godine Uprava Ine u svom izvješću navodi da je nastavljen trend rasta domaćih proizvodnje srove nafte te da to povećanje iznosi gotovo 20 posto. Istodobno je rafinerijska proizvodnja porasla za tri posto, a prodaja rafinerijskih proizvoda za četiri posto. Kompanija je u prvih šest mjeseci uložila ukupno 549 milijuna kuna, od čega 453 milijuna u Hrvatskoj, a 96 milijuna u inozemstvu. Komentirajući šestomjesečne rezultate poslovanja, predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott rekao je da ‘ulaganja ostaju snažna i iznose više od pola milijarde kuna, jer nismo smanjivali svoje investicijske projekte koji su se pokazali otpornima u aktualnom okružju’.

Konsolidirani ukupni prihodi Kraš grupe u prvom polugodištu ove godine iznosili 452,9 milijuna kuna, što je za 20,8 milijuna kuna više nego u prvom polugodištu prošle godine. Prihodi od prodaje pritom su iznosili 442 milijuna kuna, od čega je na stranim tržištima ostvareno 190,5 milijuna kuna. U izvješću o poslovanju Uprava Kraša, kojoj je na čelu Damir Bulić, ističe se da je u prvoj polovini godine znatno povećan izvoz na prekomorska tržišta (SAD, Australija i Saudska Arabija) te na tržišta Švedske, Slovenije i Srbije. Uprava još dodaje da su u tom razdoblju nastavljene aktivnosti na jačanju tržišnog pozicioniranja brendova i na domaćem i na inozemnim tržištima, što je bilo popraćeno povećanim ulaganjima i marketinškim aktivnostima.

To što je ministar uprave ne samo da ga ne bi smjelo sputavati da u javnim nastupima govori o mjerama ekonomske politike Vlade u kojoj je član nego bi, naprotiv, trebao dati svoj obol tome. No u dva velika intervjuja prošlog vikenda, u Slobodnoj Dalmaciji i Jutarnjem listu, ministar Bauk se situacije u gospodarstvu, a još manje važnosti izvoza u tome, nije dotaknuo ni periferno.

Ministrica Anka Mrak Taritaš, o čijem je radu, kao i o radu ministarstva kojem je na čelu, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, opširno govorila u intervjuu za nedjeljnu Večernji list. Govorila je i o tome kako bi ona vodila Zagreb da je gradonačelnica. Ni u jednom kontekstu nije spomenula izvoz.

Vesna Pusić ne samo da je ministrica vanjskih i europskih poslova nego i potpredsjednica Vlade. Od nje bi se, u najmanju ruku, očekivalo da će u velikom razgovoru za Jutarnji list barem spomenuti gospodarsku diplomaciju. Nije to učinila, kao što nije ni na koji drugi način spomenula gospodarstvo i izvoz.