Zakon o računovodstvu

Svi poduzetnici imat će dulje rokove za predaju financijskih izvještaja, ali neki će morati dopuniti podatke. Donosi to novi Zakon o računovodstvu u primjeni od 1. siječnja 2016., kojim se definira još jedna, četvrta poduzetnička skupina prema veličini – mikropoduzetnici.

Države članice EU imale su obvezu do 20. srpnja 2015. uskladiti svoje propise s obvezama iz direktiva i Hrvatska je to na vrijeme obavila. Donijela je zato i novi Zakon o računovodstvu, koji je objavljen u Narodnim novinama 78/15., a većina njegovih odredbi stupit će na snagu 1. siječnja 2016. Kao što je objašnjeno u prošlom Liderovu broju, novi zakon uvodi nekoliko promjena koje će utjecati na sadržaj i rokove sastavljanja i dostavljanja financijskih izvještaja i početni je korak u pravnom uređenju računovodstvene profesije.

Hrvatska je uvažila preporuke EU i umjesto dosadašnje tri, propisala četiri skupine za klasifikaciju poduzetnika prema veličini. Prema dosadašnjim propisima poduzetnici su se klasificirali u male, srednje i velike, a od 1. siječnja 2016. klasificirat će se na mikro, male, srednje i velike. Uvodi se nova kategorija mikropoduzetnika, a prema propisanim kriterijima procjenjuje se da će više od 94 posto poduzetnika biti klasificirano kao mikro subjekti. Dakako, izmijenjeni su brojčani kriteriji aktivne, ukupnog prihoda i broja zaposlenih na temelju kojih se provodi razvrstavanje. Poduzetnici se razvrstavaju ovisno o pokazateljima utvrđenima posljednji dan poslovne godine koja prethodi godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji.

Pri sastavljanju financijskih izvještaja mikro, mali i srednji poduzetnici primjenjuju pravila određena Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja, a veliki pravila uređena Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Ministar financija dužan je donijeti i objaviti strukturu i sadržaj obveznih financijskih izvještaja. Mikro i mali poduzetnici sastavljaju bilancu, račun dobiti i gubitka i bilješke uz financijske izvještaje, a srednji i veliki poduzetnici još i izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima te izvještaj o promjenama kapitala. Iznimno, mikro, mali i srednji poduzetnici koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvještavanja nisu obvezni sastavljati izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Financijski se izvještaji dostavljaju Financijskoj agenciji koja ih javno objavljuje.

Proširuje se obvezni sadržaj godišnjeg izvještaja koji sastavljaju srednji i veliki poduzetnici. Prema novom zakonu, godišnji izvještaj mora sadržavati i posebni izvještaj poslovodstva s podacima o planovima budućeg razvoja, ciljevima i politikom u vezi s upravljanjem financijskim rizicima te ocjenu izloženosti poduzetnika cjenovnom, kreditnom, riziku likvidnosti i riziku novčanog toka. Subjektima od javnog interesa koji obavljaju djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma uvodi se obveza sastavljanja izvještaja o plaćanjima javnom sektoru.

Rokovi za sastavljanje financijskih izvještaja i statističkih izvještaja produljeni su do 30. travnja, pa su sada usklađeni s rokovima prijave poreza na dobit. Novim je zakonom izrijetkom određeno da se podacima dostavljenima Financijskoj agenciji koristi i za porezne svrhe, s tim da Financijska agencija i Porezna uprava razmjenjuju podatke bez naknade.

Zakon ne uvodi obvezno licenciranje računovoda, već samo određuje da će se to propisati posebnim zakonom od 1. siječnja 2018., i to samo za računovode koji te poslove obavljaju za druge. Dakle, namjera je da se licenciraju računovode koji na tržištu pružaju usluge vođenja poslovnih knjiga, neovisno o pravnom obliku njihova organiziranja (obrt, trgovačko društvo), ali ne i računovode koji te poslove obavljaju za potrebe poslovnog subjekta u kojem su zaposleni. Uvjeti pribavljanja licencija, subjekti ovlašteni za licenciranje, trajanje i produljenje licencija uredit će se posebnim zakonom.