Konzumna jaja

Posljednjih je godina, uglavnom zbog nemogućnosti prilagodbe standardima EU u kokošinjima, domaća proizvodnja jaja prepolovljena. Ove godine napokon se nazire ponovni rast, ali nedovoljan da bi zaustavio bujanje uvoza.

Ovogodišnji veliki uvoz jaja dodatno je rušio cijenu, prošle su godine proizvođači dobivali prosječno 74 lipa po jajetu, a ove 71. Unatoč velikom uvozu, pad domaćih proizvodnje jaja ipak je zaustavljen u prvom polugodištu 2015. Veliki proizvođači i manji, koji su uspjeli prilagoditi farme standardima EU, proizveli su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 16 posto više jaja nego u isto vrijeme lani.

Iako taj podatak ohrabruje, to je na godišnjoj razini još upola manje nego 2009.

Prema podacima GIU Croatiastočara, proizvodnja konzumnih jaja u Hrvatskoj počela je padati nakon 2009. kad je proizvedeno 787 milijuna komada. Godinu poslije taj je broj pao na 700 milijuna, 2011. ostao je na istoj razini, a 2012. srozao se na 585 milijuna. Proizvodnja jaja malo je živnula 2013. i rasla do 605 milijuna komada, ali se prošle godine spustila na 570 milijuna.

Hrvatska nema pouzdanu statistiku o proizvodnji konzumnih jaja koja se procjenjuje prema broju konzumnih nesilica. Prije zamjene kaveza 2012. kod proizvođača je bilo registrirano 1,9 milijuna nesilica, ali registrirani hrvatski proizvođači konzumnih jaja sad imaju malo više od 1,6 milijuna nesilica, što je za 10 posto manje u odnosu na 2012. Udio Hrvatske u ukupnom broju nesilica u EU iznosi samo 0,45 posto, a procjenjuje se da se na hrvatskom tržištu na godinu proda 500 milijuna konzumnih jaja, pa je, prema sadašnjim cijenama, to tržište vrijedno 350 milijuna kuna – kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.

Jedan od najvećih razloga smanjenja proizvodnje konzumnih jaja u Hrvatskoj jest prijedloga Zakona o dobrobiti životinja koji se, u skladu sa zakonodavstvom EU, primjenjuje od 1. srpnja 2014. Taj zakon, kojem su se hrvatski farmeri trebali prilagoditi tijekom godinu dana, obvezuje da se osiguraju bolji uvjeti na farmama nesilica; kavezi su veći, uvedena je nova tehnologija… Prilagodba je zahtijevala veliko ulaganje koje je opteretilo i velike proizvođače konzumnih jaja, koji su za to iskoristili i sredstva iz fondova EU, a mnogi mali su propali.

Prema upisniku farmi kokoši nesilica od 27. srpnja 2015. Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane, najveći kapacitet proizvodnje jaja u Hrvatskoj ima tvrtka Žito, slijedi je Gala pa Perfa i Piko.

Žito je, kao i većina hrvatskih proizvođača konzumnih jaja, ulaskom Hrvatske u EU moralo prilagoditi proizvodnju standardima EU pa smo zbog obogaćenih kaveza smanjili broj koka nesilica za 17 posto. Trenutačno proizvodimo 220.000 kljunova (koka nesilica), što je ekvivalent godišnje proizvodnje od 61 milijun jaja.

Cjelokupnu proizvodnju jaja plasiramo na domaćem tržištu čvrstim godišnjim ugovorima s trgovačkim lancima, pekarnicama i manjim trgovinama – kaže Marko Barišić, voditelj proizvodnje Žita, koji naglašava da je ukupna proizvodnja konzumnih jaja pala za 30 posto zbog toga što se mali proizvođači nisu uspjeli prilagoditi standardima EU.

Prema Barišićevim riječima, na policama velikih trgovačkih lanaca isključivo su domaća jaja, a hotelske kuće i manji trgovci kupuju znatan dio uvoznih jaja koja su uglavnom tržišni viškovi proizvođača iz EU pa im je i cijena malo niža, što u nekim razdobljima narušava stabilnost tržišta.

Drugi najveći hrvatski proizvođač konzumnih jaja Gala tim se poslov bavi od 1967. i ima kapacitet farme od 200 tisuća kokoši nesilica. Proizvodnja je suvremena, koristi se novim tehnologijama, a Gala ima i tvornicu stočne hrane, distribucijski centar i vlastitu distribuciju od 50 milijuna jaja koliko godišnje proizvede.

Kao i drugi proizvođači konzumnih jaja, i Perfa proizvodi manje od srpnja 2013.

Razlog je sporost u prilagodbi uvjetima koje je propisala Unija, a sve zbog nedostatka novca. Perfa je prije ulaska u EU na godinu proizvodila 55 milijuna jaja, a sad proizvodimo 52, ali namjeravamo povećati proizvodnju s pomoću sredstava iz fondova EU. Za to nam trebaju tri milijuna eura, a planiramo 70-ak posto od tog iznosa povući iz fondova EU – kaže Damir Benko, direktor Perfe.

Znatan porast proizvodnje konzumnih jaja ima tvrtka Piko koja je 1. srpnja 2013. imala proizvodni kapacitet od 150 tisuća kokoši nesilica, a sadašnji je 200 tisuća.

U prvih šest mjeseci ove godine proizvedeno je 29 milijuna jaja, a u istom razdoblju prošle godine 19,5 milijuna. Proizvodnja je potpuno prilagođena standardima i uvjetima koje propisuje zakonodavstvo Europske unije. Dio se proizvodi, 50.000 komada nesilica, alternativnim načinom držanja, tj. u sustavu volijera – kaže Dragica Pinturić iz Pika.

Nisu prilagodbe standardu EU jedini razlog pada proizvodnje konzumnih jaja u Hrvatskoj, veći je problem to što uvoz konzumnih jaja s tržišta EU od prije dvije godine ne podliježe carinjenju, kaže Ivan Nujić iz tvrtke Nujić Marko, koja proizvodi istu količinu jaja kao i prije srpnja 2013.

Riječ je o 13 milijuna jaja na godinu, što ovisi o popunjenosti kapaciteta, odnosno mijenjanju jednom ili dvaput jata kokoši nesilica.

Ima mnogo prekupaca jaja, uvoz je velik pa je zbog toga u posljednje dvije godine pala cijena od 15 do 20 posto, što je proizvodnju dovelo na granicu isplativosti – kaže Nujić.

Iako se domaći proizvođači bore s jeftinim uvozom, neki od njih jaja izvoze na tržište EU.

Luneta je najveći hrvatski izvoznik jaja. Izvozimo u Njemačku i Austriju 50 posto proizvodnje koja na godinu iznosi 14 milijuna komada. Naše kokoši nisu u kavezima pa zbog toga imamo kvalitetnija jaja i možemo se nositi s konkurencijom. Kavezni proizvođači jaja uzmiću pred konkurencijom iz inozemstva koja višak izvozi na hrvatsko tržište, posebno tijekom turističke sezone, po cijeni koja nije isplativa – objašnjava Dražen Čurila, vlasnik Lunete, osnovane 2012., koja je od početka proizvodnju uskladila sa standardima EU.

No hrvatsku proizvodnju i tržište jaja idućih godina čekaju ozbiljni problemi, posebno nakon što EU i SAD potpisu sporazum o slobodnoj trgovini (TTIP).

Bobetić ističe da su članice EU važan izvoznik u ovom sektoru kad je riječ o proizvodima od jaja, ali upozorava da je proizvodnja jaja u Europskoj uniji mnogo skuplja nego u zemljama koje su najveći svjetski proizvođači jaja, poput SAD-a, Indije i Argentine, pa hrvatske proizvođači jaja očekuje velik izazov jer će se u budućnosti sve više cjenovno sučeljavati s vrlo ozbiljnom konkurencijom.