PETROL Naftaš koji brzo raste jer nema svoju rafineriju

Moguće je da slovenski Petrol u Hrvatskoj je već godinama među top deset najvećih kompanija prema ukupnim prihodima. Već godinama ostvaruje i dvoznamenkasti rast – samo u protekle četiri godine narastao je s dvije na pet milijardi kuna prihoda, što je više od 150 posto! Samo lani rastao je 17 posto. Dakle, dok neke naftne kompanije padaju zbog tržišnih okolnosti, prilično samozatajni Slovenci u Hrvatskoj rastu i uspješno posluju. U kojem grmu leži zec, odnosno u čemu je Petrolova tajna uspjeha? U dobroj i pametnoj politici širenja, svakako. Ali ne samo u tome.

Mnogi stručnjaci ističu da je riječ o dobroj priči o uspjehu, dobro organiziranoj kompaniji, regionalnom lideru u maloprodaji s najboljom uslugom na benzinskim crpkama i visokom kvalitetom goriva te podosta drugih prednosti u odnosu na konkurente. Primjerice, Petrol nije vertikalno integrirana naftna kompanija i za njega je niža cijena nafte pozitivan trend.

Tomislav Čorak, principal u globalnoj strateškoj konzultantskoj tvrtki The Boston Consulting Group, kaže da je ključ uspjeha u naftnom dijelu poslovanja i to što ima veliki terminal u luci Koper preko kojeg uvozi robu u Sloveniju i Hrvatsku. Terminal ima visoku iskorištenost kapaciteta i njime se koristi i OMV. Upravo je zato najviše benzinskih crpki bliže terminalu. Od 103 crpke, najviše ih je u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj (32) te Istri i Hrvatskom primorju (21). Petrol također iskorištava sadašnju situaciju viška proizvodnog kapaciteta na mediteranskom tržištu pa kupuje kvalitetnu robu.

Strelovit rast slovenska kompanija zahvaljuje velikom i dobro iskorištenom koperskom terminalu, najboljoj usluzi na benzinskim crpkama i visokoj kvaliteti goriva. Preuzela je Kalemov riječki Europetrol i kreće u plinski biznis te opskrbu električnom energijom po povoljnim cijenama. To može raditi zato što nije integriran s preradom nafte jer nema svoju rafineriju.

Petrol uvozi različite vrste derivata, specijalne benzine, kvalitetne dizele itd. Među naftnim kompanijama u našoj regiji ima najbolji ‘trading’ i najbolju uslugu dobave robe svojim kupcima. Ima i najširu mrežu u regiji jer uza Sloveniju znatno je zastupljen u Hrvatskoj, BiH te djelomično u Srbiji. Ima i dobar ‘nenaftni’ asortiman trgovačke robe kojim dodatno privlači kupce na svoje benzinške postaje – analizira Čorak koji kaže da je tvrtkina strategija razvoja dobra jer kombinira organski rast s akvizicijama: gradila je benzinške crpke na dobrim lokacijama i znatnu prednost stekla akvizicijom Europetrola.

Iako je poznatiji kao naftno-trgovačko društvo, Petrolova je strategija mnogo šira – želi postati energetsko društvo budućnosti i teži diverzifikaciji. Upravo su u tome i njegova prilika i opasnost.

Naime, Petrol, koji u Hrvatskoj vodi predsjednik Uprave Boris Antolović, u Hrvatskoj posluje od 1996. Prve tri godine poslovao je samo u veleprodaji, a od 1999. počinje razvijati vlastitu maloprodajnu mrežu. Europetrol je njegova velika akvizicija u Hrvatskoj koja je počela 2008. kad je preuzeo njegovih 51 posto od poslovnog partnera Joze Kalema (poznatog prijatelja bivšeg ministra financija Slavka Linića) i završio 2012. potpunim preuzimanjem kompanije. Tom je akvizicijom Petrol povećao tržišni udio u Hrvatskoj. Kalem, koji je danas član Uprave Petrola, svojedobno je u intervjuu u Lideru rekao da je Petrolov tržišni udio u Hrvatskoj oko 15 posto u maloprodaji. Danas je drugi najveći naftno-trgovački lanac u Hrvatskoj sa 700-tinjak zaposlenih, a posljednjih godina posluje ne samo s naftnim derivatima nego i prodaje trgovačku robu i energete te je uz osnovnu djelatnost razvio sporedne, prodaju hrane i piće te mjenjačke poslove. Kako bi postao prepoznatljiv subjekt na tržištu, piše u njegovu izvještaju za Finu, kontinuirano poboljšava kvalitetu usluga, zbog čega je uveo nove načine plaćanja i planira dalje širiti prodajni program i usluge na benzinim postajama. Potkraj prošle godine počeo je projekt centralizacije razvoza za male autocisterne kako bi se uštedjelo na prijevozu loživa ulja, eurodizela i plavog dizela.

I u plinskom je segmentu s tvrtkom Petrol plin, čiji je jedini član Uprave Matjaž Burger i koja je regionalni lider u veleprodaji, skladištenju, punjenju i distribuciji ukapljenog plina na području Hrvatske. Ta je tvrtka nastala spajanjem Petrol butana iz Divoša i Jadran plina iz Šibenika te od 2012. posluje pod nazivom Petrol plin. Pokriva tržište cijele Hrvatske sa svojim poslovnim jedinicama u Divošu kraj Osijeka, Oslju kraj Karlovca, Čavlina kraj Rijeke i središnjom punionicom UNP-a u Unešiću kraj Šibenika. I s tom tvrtkom ima ambiciozne planove: njegov je cilj postati najveća tvrtka u plinskom biznisu u Hrvatskoj. U ovoj godini planira i 10-postotni rast prometa i dobiti, kako je potkraj prošle godine najavio Burger.

Petrol se registrirao i kao opskrbljavač plinom te električnom energijom. No poznavatelji tržišta struje, na kojem vladaju HEP, RWE i GEN-I, kažu da je imao jednog korisnika, da je odustao i nije aktivan u opskrbi. Iako od samog Petrola unatoč upornim upitima nismo uspjeli dobiti odgovore o njegovu poslovanju, mogli bismo pretpostaviti da to ne znači da u budućnosti neće biti aktivan u tome jer je od Hrvatske energetske regulatorne agencije dobio dozvolu na pet godina. Također, tijekom 2014. utemeljio je novi dio poslovanja, CER – centar energetskih rješenja, u sklopu kojega kupcima nudi cjelokupnu uslugu i savjetovanje u energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije radi ušteda u budućnosti.

Iako pojedinci Petrolov naftni biznis ocjenjuju uspješnim, skeptični su prema nekim drugim njegovim segmentima poslovanja i diverzifikaciji, a ističu i neke od glavnih rizika. U konkurenciji na naftnom tržištu ne vide problem jer je, primjerice, OMV izasao iz regije, NIS se širi prema istoku, a Ina nema jasnu strategiju širenja u regiji, ne ulaže u rafinerije i tako slabi svoj položaj na tržištu. Glavnim Petrolovim rizikom smatraju pad volumena prodaje goriva zbog pada kupovne moći stanovništva, a još jedan rizik, na koji upozorava Čorak, može biti i diverzifikacija usluga.

Petrol ulazi u opskrbu električnom energijom i plinom te pružanje usluga podizanja energetske učinkovitosti. Sva ta područja poslovanja traže sposobnosti koje tvrtka treba razvijati. U tome se, kao i pri svakoj promjeni, mogu donijeti pogrešne odluke. Petrol je nekoliko godina okupnjavao svoj vlasnički položaj u regionalnom trgovcu električnom energijom, tvrtki GEN-i, a danas mu je to glavni konkurent na tržištu opskrbe strujom. Zato je u čudnom položaju, financijski je investitor glavnoga konkurenta – napominje Čorak. Diverzifikacija je, zaključuje, potrebna, samo treba imati solidnu strategiju poslovanja s pomoću koje će izabrati područja poslovanja u kojima može brzo razviti kompetencije i biti konkurentan u tržišnoj utakmici.