Većini rutinskih poslova prijetit će izumiranje. Danas su traženi kreativci na svim poljima i u svim industrijama, a u budućnosti će biti još traženiji.
Liži se kraj sezone godišnjih odmora. Većina ljudi koji su upravo završili fakultet počet će raditi u rujnu, dok mnogi poduzetnici dovršavaju planove za ostatak poslovne godine. To je uobičajeno razdoblje u kojem zaposlenici donose odluke o promjenama poslova ili dodatnom obrazovanju, a poslodavci pokreću novi val zapošljavanja, stoga bi moglo biti važno pružiti uvid u predviđanja potrebe za radnim mjestima u sljedećih desetak godina. Naime, tempo promjena i potreba gospodarstva nikad se nije mijenjao kao danas, a promjene koje dolaze bit će mnogo brže nego ikada prije.
Prošli je tjedan udrug izvoznika softvera CISEX treću godinu zaredom zatražila da hrvatskim softverašima treba više od dvije tisuće novih IT stručnjaka, kojih na tržištu nema. Iako hrvatska IT industrija bilježi stalan iznadprosječni rast, zapošljava 16,5 posto više stručnjaka nego lani te ima najviše postotke porasta izvoza, čini se da hrvatski obrazovni sustav to ne vidi. Naime, hrvatske IT tvrtke mogu računati na samo tisuću inženjera koji izlaze s odgovarajućih programa iz hrvatskoga visokoškolskog sustava, što nikako nije dovoljno za potrebe industrije. Nažalost, odgovorne osobe opet su pronašle opravdanja zašto se broj upisnih kvota na fakultete STEM (znanost, tehnologija, inženjering, matematika) ne mijenja u skladu s potrebama industrije.
Tako se iz godine u godinu sve više povećava procjep između potreba industrije i stvaranja stručnjaka u sklopu obrazovnog sustava, zbog čega je Hrvatska manje konkurentna. Neki pak akademici, političari i gospodarstvenici zagovaraju reindustrijalizaciju kao polugu za otvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj iako zaposlenost u proizvodnji u razvijenom svijetu od osamdesetih godina kontinuirano pada za više od 10 posto, a zaposlenost u uslužnim djelatnostima raste za 20 posto. Kad tomu dodamo podatak da Njemačka, Amerika i Kina radnike zamjenjuju mnogo učinkovitijim robotima, a EU predviđa potrebu 800.000 IT stručnjaka u sljedećem razdoblju, onda bi nam trebalo biti jasno gdje i kako stvoriti nova radna mjesta.
Za razliku od onoga što smo vidjeli tijekom dvadesetog stoljeća, danas svjedočimo padu omjera zaposlenosti prema broju stanovnika i vjerojatno će se taj trend ubrzano nastaviti. Ključni je uzrok tomu sve veća primjena tehnologije, automatizacije i digitalizacije svih razina proizvodnje, usluga i poslovanja. Procesorska snaga računala udvostručuje se svakih 18 mjeseci i povećava 10 puta svakih pet godina. Proizvodnja u globaliziranom svijetu više ne ovisi o fizičkoj opremi i strukturi, već se temelji na intelektualnom vlasništvu, organizacijskom kapitalu, sadržaju koji stvaraju korisnici te ljudskom kapitalu. Stoga je pitanje koji će poslovi izumirjeti, a koji će novi proizvodi u sljedećih desetak godina. Profesori s MIT-a procjenjuju da je 50 posto današnjih radnih mjesta moguće automatizirati ili digitalizirati, tj. da bi mogla nestati. Većini rutinskih poslova sigurno će prijetiti izumiranje – knjigovođe, zaposlenici u putničkim agencijama i pravni vježbenici samo su neki od njih. Međutim, ima i dobrih vijesti! Digitalna tehnologija u mnogočemu dopunjuje kreativnost. Traženi su kreativci na svim poljima i u svim industrijama, a u budućnosti će biti još traženiji.
