Potrošnja i zarada u svjetlu turističke sezone

Porastao je promet namještajem i bijelom tehnikom u prvim šest mjesecima zbog subvencija za energetski učinkovite uređaje i dobrih rezultata IKEE.

Više se uvozilo govede meso u prva četiri mjeseca 2015., a domaća proizvodnja niža je za četiri posto.

Prodanih bresaka domaće je proizvodnje.

Pala je vrijednost otkupljenih i prodanih poljoprivrednih proizvoda od travnja do lipnja u odnosu na isto vrijeme lani.

Pao je prihod telekom-tvrtki ljeti zbog niže cijene roaminga.

Noćenja gostiju u Hrvatskoj nije registrirano.

Veći promet ostvarili su proizvođači vode i piva u prvim sedam mjeseci u odnosu na lani.

Porastao je promet restorana u atraktivnim odredištima na Jadranu.

Iznosila je dnevna potrošnja turista u 2014., od čega je 55 posto troškova za smještaj.

Rekordno ljeto najviše veseli hotelijere, ugostitelje, trgovce i prijevoznike. No kad bismo svoje strane goste više opskrbljivali proizvodima iz domaćih vrtova i industrijskih pogona, a ne iz uvoza, rekordnim rezultatima više bi se veselili proizvođači i, na kraju, porezni obveznici.

Procjene Ministarstva turizma kažu da će turizam ove godine zaraditi 9,3 milijarde eura, najviše u povijesti samostalne Hrvatske. Takva vijest mora oraspoložiti i najveće pesimiste i depresivce jer imamo svoga konja za trku i on je u boljoj formi nego ikada. Rekordna brojka koja se plasira u javnosti iznos je procijenjenog deviznog priljeva od osam milijardi eura plus domaća potrošnja u turizmu. Koliko će i, ono važnije, tko od te brojke zapravo zaraditi, to je već drugo pitanje. O temi koliko novca od turizma ostaje u Hrvatskoj već se godinama vode debate među turističkim i ekonomskim stručnjacima. Ministri turizma vole se pohvaliti da ta djelatnost generira samo 10-ak posto uvoza, no proizvođači pričaju drukčiju priču.

Ako uzmemo u obzir prehrambene proizvode poput mljeka, jogurta, bezalkoholnih pića, onda je udio proizvoda ‘made in Croatia’, prema procjenama stručnjaka iz nabave, veći od 80 posto. Međutim, ako se u obzir uzmemo ribu, meso, tjestenina, voće i povrće, onda ta ista brojka ide u korist uvoza.

Ako se u strukturu proizvoda koji je kupio neki turist ugrađuju cijena rada i porez, stručnjaci procjenjuju da je udio domaćih komponente u turizmu 50 posto, odnosno da svaka druga kuna ostaje u Hrvatskoj. Ako se isključe ljudski rad i fiskalni nameti, situacija je malo drukčija. Ekonomski analitičar Damir Novotny procjenjuje da u turističkoj potrošnji nema više od 30 posto domaćih komponente, da uvozimo 70 posto proizvoda, uključujući i energiju. – Često se govori da bi hrvatski autohtoni proizvodi mogli naći put do turista, ali istraživanja pokazuju da turisti najradije jedu hranu sa svojih tržišta. U posljednje vrijeme povećao nam se čak i uvoz brašna, ribu uvozimo većinom iz Francuske i Italije preko velikih trgovaca. Realno, u Dalmaciji nemate nijednoga relevantnog proizvođača hrane, nijednu farmu ni klonicu – kaže Novotny, dodajući da jedino Turska i djelomično Italija mogu pokriti turizam domaćom proizvodnjom.

Branko Bobetić iz Croatiastočara potvrdio je trendove uvoza, istaknuvši kako je u prva četiri mjeseca Hrvatska uvezla 23 posto više govedeg mesa nego u isto vrijeme lani, a istodobno je proizvodnja pala od tri do četiri posto. Uvoz peradi u istom razdoblju povećao se za 11 posto, a svinjetine za šest posto, ali proizvodnja u te dvije kategorije na razini je lanjske. Franke Ivković, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, kaže da češki, slovački i mađarski turisti ne kupuju voće u Hrvatskoj, već ga nose sa sobom. Ostali u trgovinama i na tržnicama kupuju uglavnom uvoznu robu, primjerice jabuke iz Poljske i Italije, breskve iz Italije, Španjolske i Grčke. – Od svih prodanih bresaka 30-ak posto je proizvedeno u Hrvatskoj, a s jabukama je situacija još lošija. Kod nas se još djelomično proizvode lubenice, no jednako ih se toliko uveze iz Grčke. Hrvatski proizvođači ne mogu ni u jednoj kategoriji voća zadovoljiti količinske potrebe tržišta – kaže Ivković.

Od ljetnih vrućina očito su najviše profitirali tzv. tekućinari, konkretno proizvođači vode i piva. Iako nitko od njih nije javno želio iznosit podatke, iz neslužbenih izvora kanala HoReCa saznajemo da su vodeći proizvođači vode i piva zabilježili do 140 posto veći prihod u prvih sedam mjeseci nego u istom razdoblju lani. Sektor bijele tehnike, kućanskih uređaja i namještaja u prvim šest mjesecima zabilježio je najveću stopu rasta prometa od 10 posto, što je rezultat dodjeljivanja nepovratnih subvencija Fonda za zaštitu okoliša za kupnju energetski učinkovitih kućanskih uređaja. Građani su u lipnju u samo devet dana kupili 10 tisuća takvih uređaja, za čije je subvencije država izdvojila ukupno osam milijuna kuna. Kad je riječ o tržištu namještaja, stručnjaci tvrde da je promet povećan uglavnom zbog dobrih prodajnih rezultata IKEE, u kojoj ne kupuju samo Hrvati nego i kupci iz BiH, Srbije i Slovenije. Iako IKEE ne daje službene podatke, neslužbeno se trgovcima spominje brojka od 200-tinjak milijuna eura koje je ta kompanija navodno zaradila u prvoj polovini godine. Hrvatski proizvođači namještaja pak i dalje 60 posto prihoda ostvaruju u inozemstvu, a ne na domaćem tržištu. HoReCa kanal, u kojem bi bilo logično da velikim dijelom plasiraju svoje proizvode, za njih je, prema riječima Marijana Kavrana, predsjednika Drvnog klastera, zatvoren jer vlasnici hotelskih kuća, odnosno banke koje ih kreditiraju, zastupaju interes stranih proizvođača.

Aerodromi, autobusni kolodvori i prijevoznici ove godine trčaju dlanove. Kroz zračne luke u prvim šest mjesecima prošlo je 2,6 milijuna putnika, 177 tisuća više nego u istom razdoblju lani, a najveći rast imala je splitska zračna luka s 400 tisuća putnika u prvoj polovini godine. Rekorde obaraju i autobusni kolodvori koji su u to isto vrijeme prodali gotovo 65 tisuća više autobusnih karata nego lani. Autobuseri su ove godine znatno snizili cijene karata, zbog čega putnici bilježe veći broj prolazaka prema različitim odredištima i financijski promet kolodvora povećao se između osam i deset posto. Rekordnim rezultatima pohvalile su se autoceste (HAC i ARZ), kojima je u jednom vikendu počekom kolovoza prošlo više od 967 tisuća vozila kojima je naplaćeno 49,5 milijuna kuna cestarine, tri milijuna više nego u istom razdoblju 2014. Malo manji porast zabilježio je avioprijevoznik Croatia Airlines, u srpnju samo jedan posto, no u tvrtki predviđaju da će na godišnjoj razini porast broja putnika iznositi od dva do tri posto. U obzir valja uzeti činjenicu da CA već treću sezonu u floti raspolaže jednim zrakoplovom manje, što je rezultat restrukturiranja tvrtke koje bi trebalo biti gotovo do kraja godine, kada bi se flota trebala ‘redizajnirati’.

Prema procjenama studije ‘Tomas 2014.’ Instituta za turizam, gosti u Hrvatskoj 55 posto ukupne dnevne potrošnje od 66 eura troše na smještaj. Hotelijeri se najviše vesele porastu izvanpansionske potrošnje. Goran Fabris, direktor operacija rovinjske hotelske kuće Maistra, kaže da se promet u Maistrinim la carte restoranima, odnosno u izvanpansionskoj potrošnji, povećao za 22 posto u prvim sedam mjeseci, a u kampovima se izvanpansionska potrošnja povećala za 30 posto. – Predsezona je za naše hotele bila jako dobra, u prvim šest mjeseci ostvarili smo 17 posto veće prihode, 14 posto više dolazaka i devet posto više noćenja turista nego u istom razdoblju lani. Ove godine svima se sve poklopilo, vrućine su napravile dobar biznis proizvođačima i distributerima pića, sladoledarima, a nešto bolje rezultate imaju i jaka žestoka pića – komentira Fabris.

U Badelu 1862 tvrde da rast prodaje na domaćem tržištu prati dinamiku rekordnih turističkih pokazatelja. – U strukturi kanala prodaje bilježimo veći rast u kanalu HoReCa za program jakih alkoholnih pića i vina, a u kanalu trgovine trend rasta je niži – kažu u Badelu 1862. Iz Jamnice, odnosno Agrokora, nismo dobili nikakav odgovor, no dobar pokazatelj vidno boljih rezultata šestomjesečni je izvještaj sa Zagrebačke burze prema kojem je Jamnica ostvarila prihode od 1,2 milijarde kuna, a lani u istom razdoblju 756 tisuća kuna, što je rast od 58 posto. Navodno i Konzumove trgovine na atraktivnim lokacijama, posebice u kampovima, ostvaruju velik rast, čak do 120 posto. Nijedan trgovac nije želio govoriti o svom prometu tijekom sezone, no situaciju su komentirali nezavisni stručnjaci. – Trgovački lanci s mnogo trgovina u tri mjeseca ostvaruju polovinu svoje godišnje zarade. Gotovo svi, osim diskontera poput Lidl, dižu cijene i do 30 posto jer turisti ne paze na cijene kao domaće stanovništvo. Trenutačno se najbolje prodaju sezonska hrana, oprema za plažu, duhanski proizvodi i alkohol. No maloprodaja će stagnirati u neturističkim mjestima. Prošle su se godine zbog kiše skratili godišnji odmor i se to nije osjetilo, ali ove godine lokalne trgovine koje nisu na Jadranu mogle bi osjetiti i do 20 posto manje prometa tijekom ljeta – komentira konzultant Dragan Munjiza.

Prema HGK-ovim podacima, ukupna potrošnja u Hrvatskoj u prvim se šest mjeseci povećala za dva posto (prema kalendarski prilagođenim indeksima) u prometu trgovine na malo, a u istom razdoblju prošle godine rast je iznosio samo 0,2 posto. Istodobno, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u istom razdoblju vrijednost prodane robe iz domaće proizvodnje pala za sedam posto. – Takav slučaj trenda godišnjeg rasta posljednji je put zabilježen prije početka krize. Na rast su utjecale izmjene zakonodavnog okvira vezane uz porez na dohodak koje su povećale neto plaće i broj stranih turista te donijele oporavak na razini EU. Nema pokazatelja koji bi direktno povezao razinu domaće potrošnje i kretanje pojedinih industrija, no s obzirom na to da je raspoloživi dohodak i dalje nizak, kao i sklonost zaduživanju, može se pretpostaviti da najviše profitiraju proizvođači u prehrambenoj industriji, proizvođači pića i farmaceutskih proizvoda. Istodobno bilježimo visoku vrijednost uvoza, pogotovo farmaceutskih proizvoda, računala, elektroničkih proizvoda te proizvoda kemijske industrije, što potvrđuje da povećana potrošnja ne utječe samo na domaću proizvodnju nego i na vrijednost uvoza, od koje profitiraju uvoznici – kažu u HGK.

Prema procjenama Damira Novotnyja, potrošnja se u Hrvatskoj polako povećava, kućanstva su se umorila od krize i njihova se štednja s padom cijena, koje se napokon prilagođavaju realnoj kupovnoj moći, počela topiti. Potrošnja će idućih godina rasti, ali problem ostaju investicije kućanstava u nekretnine i pokretnine, kojima nećemo svjedočiti tako skoro – zaključuje Novotny.

Multiplikativni učinci turizma pojavljuju se onda kad se novac ostvaren turističkom potrošnjom stranih gostiju obrće i kruži u više transakcija u nacionalnoj ili lokalnoj ekonomiji. Što je više transakcija, veći je i multiplikator, ali pod uvjetom da se novac iz turističke potrošnje što manje troši za uvoz robe ili usluga. Hrvatska do sada niti je uspjela u sklopu turizma plasirati dovoljno proizvoda iz domaće proizvodnje niti je tako osigurala veće mikroučinke i makroučinke na cjelokupno gospodarstvo. Ulogu opskrbe sektora preuzela je trgovina. Bravo za turističke djelatnike, ugostitelje, trgovce i prijevoznike! Kad bismo svoga konja više hranili sijenom iz vlastitog dvorišta, a ne iz uvoza, rekordnim rezultatima veselili bi se manji i srednji proizvođači te, na kraju, porezni obveznici.