Bez jednostavnijega knjigovodstva

Vlada je samo formalno uskladila propis s Europskom unijom i najmanjima ‘odrapila’ jednake obveze koje imaju male tvrtke. Osim toga, novi Zakon o računovodstvu mikrotvrtke tretira drugačije od Zakona o poticanju ulaganja, a ni svi mikropoduzetnici nisu jednak pred Poreznom upravom.

Mislili ste da ćete napokon lakše voditi knjige i imati manje obveza nakon što se u Zakonu o računovodstvu (ZOR) pojavljuje kategorija mikropoduzetnika? E, pa grdno ste se prevarili! Novim ZOR-om, koji stupa na snagu s prvom danom sljedeće godine, zaista se uvode mikropoduzetnici, ali samo na papiru. Da biste bili mikro, morate imati do 10 zaposlenih, manje od 5,2 milijuna kuna prihoda i manje od 2,6 milijuna kuna aktivne. Ali obveze će vam biti jednake kao do sada. Uspkos preporukama da se mikropoduzetnicima izade ususret, zakonodavac je zapravo stavio znak jednakosti između mikro i malih. Iako će u Hrvatskoj biti 97.860 mikropoduzetnika, oni će samo u teoriji biti drugačiji od malih. Što zapravo znači uvođenje kategorije mikropoduzetnika u ZOR i koliko će im to pojednostavniti poslovanje? Malo ili nimalo, smatraju stručnjaci.

Klasifikacija poduzetnika u četiri skupine, a mi smo do sada imali tri, posljedica je obveznog usklađivanja s europskim smjernicama. Načelno, mikropoduzetnici imaju manje obveze u sastavljanju financijskih izvještaja, ali to su imali i do sada dok su se smatrali malim poduzetnicima – odgovara Marija Zuber, savjetnica i urednica u Hrvatskoj zajednici računovoda i financijskih djelatnika.

Objašnjava da smjernica EU omogućava državama članicama da pojednostavne poslovanje za mikropoduzetnike. To i jest svrha klasifikacije. – No Hrvatska je samo preuzela klasifikaciju, što je bila i obveza, ali nije uopće ili je nedovoljno uvažila preporuke o pojednostavnjenju. Mogla je mikropoduzetnike osloboditi obveze javne objave, ali nije. Mogla je propisati da ne moraju primjenjivati hrvatske standarde financijskog izvještavanja, već da vode pojednostavnjeno knjigovodstvo, no nije ni to… – objašnjava Zuber.

I Tajana Kesić-Šapić, voditeljica Odjela za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj pri HGK, kaže da se definiranjem kategorije mikropoduzetnika neće ništa previše promijeniti u primjeni novog zakona, no skreće pozornost na to da sada u Hrvatskoj postoje dvije različite definicije mikropoduzetnika, malih i srednjih poduzetnika. Naime, osim sada u ZOR-u ta je kategorija definirana i prema EK-ovoj preporuci te Zakonom o poticanju razvoja maloga gospodarstva.

– To bi dodatno moglo zbuniti poduzetnike u predaji financijskih izvještaja, pri čemu se primjenjuje Zakon o računovodstvu, ali i prijavi na europske i nacionalne fondove, gdje se primjenjuje Zakon o poticanju razvoja maloga gospodarstva – upozorava Kesić-Šapić. Razvrstavanje u nove skupine važno je, napominje, jer ovisno o veličini poduzetnika ZOR propisuje različite obveze vezane uz financijske izvještaje i financijsko izvještavanje.

Poduzetnici se tako razvrstavaju na mikro, male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrđenima na posljednji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji. Isto je tako važno napomenuti da će za razvrstavanje i promjenu skupine upotrebljavati podaci iz dvije uzastopne poslovne godine (sada je samo jedna), osim kod novoosnovanih i kod statusnih promjena, kad će se rabiti tekući podaci.

– Osim visine aktivne i prihoda razlika je između dvaju zakona u definiciji i u definiranju zadovoljavanja dvaju od tri uvjeta. Naime, u ZOR-u nije definirano koja dva od tri uvjeta moraju biti zadovoljena, a u Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva broj zaposlenih obvezan je uvjet – ističe Kesić-Šapić.

Dotaknula se i nekih tema koje bi znatno olakšale poslovanje mikropoduzetnicima. Prvo i osnovno, ističe, uvjeti za poslovanje i investiranje neovisno o veličini poduzetnika.

Izvor: Fina, podaci za siječanj 2015.

Glavni problemi – Mikropoduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima treba što više olakšati poslovanje uvođenjem paušalnog oporezivanja i pojednostavnjenog vođenja knjigovodstva. Nadalje, treba zaštititi domaće proizvodne i inovativne tvrtke uvođenjem pojačanih kontrola uvezenih nekvalitetnih proizvoda. Rak-rana našim poduzetnicima javna su nabava i natječaji na kojima se ugrožava tržišno natjecanje preferiranjem stranih tvrtki, zato se hitno trebaju uvesti smjernice za javnu nabavu kojima bi se povećao udio hrvatskih proizvoda u njoj te zaštitili hrvatski proizvođači. Jedan od velikih problema za mikropoduzetnike jest plaćanje PDV-a, a kad imaju nenaplaćena potraživanja te se mnogo njih zbog takve situacije nađe u blokadi, kako bi im se olakšalo kad bi se npr. ta blokada prebacila na dužnika – savjetuje Kesić-Šapić.

Kad se spominje plaćanje PDV-a, treba istaknuti da će i mikropoduzetnici biti podijeljeni u dvije kategorije: one koji plaćaju PDV po naplaćenoj fakturi jer imaju manje od tri milijuna kuna prihoda te one koji PDV moraju platiti odmah. Budući da je razlika mala, zakonodavac se mogao dosjetiti i olakšati mikropoduzećima da automatizmom plaćaju PDV po naplaćenoj fakturi. Europska smjernica omogućuje zakonodavcima da olakšaju poslovanje, a u hrvatskom slučaju to je samo prepisano bez pogodnosti za najmanje tvrtke.

Iznimke za mikrotvrkte Prema novom zakonu kritičan je i Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika, koji također smatra da promjene neće znatno pojednostavniti poslovanje mikrotvrktama. On smatra bi u svakom propisu trebalo biti iznimki za mikrosjubjekte jer svaki dan imamo nove norme, propise itd.

– Dvogodišnje dijete ne može pisati kolokvije na fakultetu, pa tako ni mikrosjubjekt ne može na godinu iščitati četiristo dokumenata, uredbi ili propisa. I prekršajne norme trebale bi se definirati prema snazi poduzetnika jer kazne ne mogu biti jednake za sve – smatra Lovrić koji u ZOR-u vidi neke prijetnje za sve poduzetnike, i to u produljenju roka čuvanja dokumentacije sa sedam na jedanaest godina, likvidaciji tvrtke te uvođenju revizije. Dobro je, kaže, što je preciznije definirano ovlaštenje knjigovodstveno-računovodstvenih servisa.

I dalje previše propisa Neki mikropoduzetnici s kojima smo razgovarali polagali su mnogo više nade u te promjene. Tako nam je jedan rekao kako se nadao da će mu one pojednostaviti vođenje knjiga te omogućiti da to radi samostalno jer ima završenu ekonomsku školu.

– To se neće dogoditi jer, jednostavno, i dalje je previše propisa koje moram pratiti pa nikako ne mogu sâm voditi knjige. Umjesto da nam olakšaju posao, ukinu neke obveze kako bismo jednostavnije poslovali i možda zaposli još nekoga, kompliciraju nam život kao da smo mi tu zbog njih, a ne oni zbog nas – rekao nam je.

Da se zbog raznih ograničenja i nejasnoća koči razvoj mikrotvrkti, potvrđuje i iskustvo Ivo Sille, vlasnica obrta Kazivačica i autorice projekta neobičnih razgleda Zagreba. Ona smatra da je dobro što su mikrotvrkte izjednačene s drugima kad je riječ o natječajima. S druge strane, govori, kad je samu sebe svrstala u kategoriju mikrotvrkti, mislila je na doista male tvrtke kojih je sve više, nisu još ni u sustavu PDV-a.

– To je za hrvatske uvjete gotovo šaljivo. Postoji na tisuće samozaposlenih osoba, pružatelja usluga, mikropoduzetnika poput mene koji su stabilni, imaju stalne prihode, postupno rastu, ali pomalo je smiješno da nas se stavljaju u istu kategoriju s nekim tko doista ima godišnje prihode od 15 milijuna kuna! – govori Silla.

Vlada je imala stvarnu priliku olakšati poslovanje mikropoduzetnicima, ali umjesto toga odlučila je samo ispuniti formu jer prijedlozi koje su naši sugovornici izložili ne zahtijevaju previše rada, a olakšali bi poslovanje. No za to treba ipak malo više raditi…