Graševine Kutjevačkog podruma

Malo stvari spaja ljude kao što to čine dobra hrana i piće. Tako su u Hrvatskoj kušanje vina, zajedničke gozbe na seoskim imanjima, pa čak i kulinarski tečajevi, uz paintball vjerojatno najpopularniji način korporativnog druženja. Svaki je teambuilding vezan i uz gastronomska uživanja. No sama konzumacija hrane nije dovoljna za ono što se smatra kvalitetnim gastronomskim teambuildingom. Atraktivna odredišta, raznoliko prirodno okružje i neuobičajene situacije u kojima se pojedinci raspoređeni u timove samostalno strateški planiraju i obavljaju zadatke plus dobra hrana i zabava… E, to je već nešto.

Kad govorimo o spajanju gastronomskog užitka s visokoorganiziranim turističkim kompleksima, Istra je glasna kao prva hrvatska regija. Pojam ‘istarska kuhinja’ obuhvaća sva raznovrsna jela koja su stoljećima pripravljana na tom području. Ondje se isprepleću aromatični začini, divlje raslinje, povrće i plodovi mora s romskim jelima, kuhinjom franačkih i njemačkih feudalaca te slavenskih pridošlica. Kuhana, a ne pečena jela, dosta začina, mnogo ribe, vinski ocat i maslinovo ulje njezine su glavne karakteristike. Agroturizam Jadruhi pokraj Vižinade, malenog sela u blizini Poreča i Motovuna, ističe se možda i kao premijerna odrednica ako teambuilding želite imati u Istri. Autohtona i tradicionalna istarska jela pripremljena prema starim receptima od namirnica proizvedenih na imanju njegovi su glavni aduti. Istarski pršut kao najtraženije jelo, pljukanci, njoki, fuži te mesne delicije specijaliteti su koje možete kušati na obiteljskom imanju obitelji Šimonović.

Na tom imanju dobro ćete se najesti, ali i saznati ponešto o načinu pripremanja jela. Tako možete naučiti da fuži u kombinaciji s tartufima daju posebnu gurmansku aromu, kako se spremaju njoki (najčešće se pripremaju sa šugom od divljači), a sve to uz domaći kruh. I oni slatkog zuba doći će na svoje s domaćim kolačima kao što su fri-tule i kroštule. No kako bi sve to prošlo u Istri bez dobre kapljice? Vino najprominentnijih vinara regije te rakiše biska, medica i višnjevača dio su ponude. Kad govorimo o vinima i teambuildingu, iz priče ne smijemo izostaviti iskustvo koje pruža vinarija Kozlović, vlasništvo najvažnijega istarskog vinara Gianfranca Kozlovića. Devet programa ujedinjenih pod imenom Kozlović Wine Experience upoznat će vašu družinu s obiteljskom tradicijom proizvodnje i s poviješću proizvodnje vina u Istri. Naravno, uz obveznu degustaciju.

Agroturizam Stelio, Istra partner Bratulići, Dol, Kutić, Ograde te vinarije Pilato i Boljunčica samo neka od mjesta koja biste vi i vaš tim trebali posjetiti ako ste se odlučili na kombinaciju gastronomije i team buildinga u Istri. Dalmatinska zagora regija je čija je priča podosta različita od istarske. Samo na desetak kilometara od obale preplavljene turistima dio je Hrvatske nepravedno zapostavljen. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Skelin na Miljevačkim ravnima u mjestu Drinovci najbolji je primjer kako promijeniti tu sliku. Na samo tri kilometra od predivnoga Nacionalnog parka Krka te 25 kilometara od Šibenika Skelin je kameni tradicionalni sklop u kojem se krije šezdeset suvremenih smještajnih jedinica raspodijeljenih u tri luksuzno opremljene kuće.

Vino i pršuti te razgledavanje vlastite pršutane i vinarije ono je na što su ondje posebno ponosni. Miljevački pršut delicija je šibenskog zaleđa, kao i dalmatinska panceta. Taj pršut kras tradijska proizvodnja koja se sastoji od pet mjeseci sušenja na drvu hrasta, grabovine i smreke. Na hladnoj i britkoj dalmatinskoj buri, začinjen mirisima morske soli, mediteranskog bilja i ljekovitih trava, u idealnoj mikroklimi za sazrijevanje te hrane Miljevačkih ravni teče završni proces sušenja i sazrijevanja autohtona delicija tog podneblja. Svakako biste trebali kušati i punjeni teleći odrezak Skelin s pireom od krumpira, graška i celera te drinovačkog pivca na divljač. Ako, recimo, želite nagraditi najboljeg radnika godine, pršut bi bio savršen izbor. Možete kušati četiri vrste crnog vina, merlot barrique, merlot, starac i garac, te dvije bijelog, debit i vris, a domaćini će vas nešto naučiti o njihovu nastanku.

Očuvana priroda, pitomi zeleni brežuljci, stare kuće, dvorci i perivoj… Sve je to Hrvatsko zagorje. Tamošnja tradicionalna kuhinja tipično je srednjeeuropska. ‘Umjetnost siromaštva’, kulinarne umijeće u kojem se od jednostavnih i običnih domaćih namirnica priprema bogata paleta jela zaštitni je znak zagorske kuhinje. Uz to idu neizostavna zagorska vina. Ako tražite mjesto na kojem ćete sve to doživjeti, Vuglec breg mogao bi biti savršeno odredište za zamišljeni teambuilding. Na više od 12 hektara površine, gdje se na vrhu od tristo metara nadmorske visine pruža divan pogled na okolne zagorske brežuljke sa svojim kućama, kletima i crkvama, smjestilo se to seosko gospodarstvo.

Sastoje se od nekoliko autohtonih zagorskih ‘hiža’ uređenih za smještaj gostiju te stare gospodarske zgrade u kojoj su restoran, vinski podrum i dvorana za seminare. Pokraj restorana, uz prve redove vinograda smještena je sjenica s roštiljem, krušnom peći i ljetnom terasom. Zaboravljenim starim receptima prije spomenute zagorske kuhinje, popularnog naziva ‘bakina jela’, u Vuglecu je udahnut novi život. Štrukle i puricu s mlincima jednostavno morate kušati u Zagorju, a u tom dijelu Hrvatske ništa ne počinje i ne završava bez dobrog pića. U Vuglec bregu posebno su ponosni na svoj pjenušac, vina koja kako kažu pažljivo sparaju s pojedinim jelima.

Dobra hrana nešto je čega u Slavoniji nikad ne manjka. No osim poljoprivrede, dobrih hrane i pića za uzlet seoskog turizma te profiliranje u najatraktivnije odredište za teambuilding potrebno je i malo pomoći države. Toga je svjestan Ante Perić, pionir seoskog turizma u Slavoniji. Vlasnik obiteljskoga seoskoga gospodarstva Antin stan, smještenog na šokačkom salašu uz cestu Vinkovci – Đakovo i okruženog žitnim poljima, već se godinama žali na nedostatak potpore države i nepravdu. Unatoč svim problemima s kojima se susreće to gospodarstvo na glasu je kao jedno od onih koja pružaju najbolja gastronomska iskustva u idiličnoj simbiozi s prirodnim okruženjem i životinjama.

Domaća hrana prema starim obiteljskim receptima peče se u krušnoj peći, a posebno se diče svojom viljamovkom. Eko-eto seosko imanje obitelji Silović između Vukovara, Vinkovaca i Osijeka, Kapetanova kuća kod Iloka i Ergela Olanović još su neka od odredišta koja biste trebali posjetiti ako se odlučite za teambuilding u najistočnijoj hrvatskoj regiji.

Kutjevački podrum jedan je od najstarijih podruma u jugoistočnoj Europi, sagrađen davne 1232. Tijekom stoljeća strastvenog i predanog rada znanje se razvijalo s tehnologijom, pa je tako sorta graševina danas jedan od simbola hrvatske vinske kulture. U vinogorju Kutjevo graševina se pojavila 1853. i ubrzo dokazala da ondje daje najbolje vino te sorte.

Davne 1976. proglašena je prvim vrhunskim vinom kontinentalne Hrvatske. Danas je zahvaljujući znanju enologa, nizu prirodnih činitelja i zemljopisnom položaju, na kojem odnos između broja sunčanih sati i kišnih dana utječe na jedinstvena svojstva njezina mirisa i okusa, bogatija alkoholima, taninima i finim mineralima od drugih graševina. Kutjevo d.d. najbolji je proizvođač najraširenije sorte u Hrvatskoj, graševine, s konkurentnom prednošću i razlikovnom pozicijom na tržištu, što potvrđuju podaci da su samo u 2013. i 2014. vrhunska vina, ledene berbe i pjenušac iz Kutjevačkog podruma osvojili čak 33 razne nagrade i priznanja. I ove su godine nastavili nizati uspjehe s novom berbom 2014.

Na ovogodišnjem Decanteru u Londonu Graševina Turković 2014. okrujena je srebrenom medaljom, a brončana priznanja osvojile su Graševina De Gothe 2014. i vječna klasika Vrhunska graševina 2014. Na Festivalu graševine u Kutjevu osvojena je titula šampiona za Graševinu De Gothe i titula šampiona predikatnih vina za Graševinu ledeno vino 2009. Graševina De Gothe također je okružena zlatnom medaljom, a Graševina ledeno vino 2009. velikim zlatom na tradicionalnoj Bonaviti u Trnavi. Na ocjenjivanju vina na izložbi vina kontinentalne Hrvatske ‘Sv. Ivan Zelina 2015.’ Vrhunska graševina berbe 2014. osvojila je također zlatnu medalju.