NAJPOVOLJNIJE FINANCIRANJE PODUZETNICIMA NUDI PARTNERSTVO BANAKA I USTANOVA

Osim klasičnih kredita za poduzetnike, kojih ima stotine vrsta, postoje i kreditne linije namijenjene upravo poduzetnicima, a uvjeti su povoljniji. Doduše, potrebno je malo više dokumentacije jer je riječ o kreditima koje banke plasiraju u suradnji s europskim i domaćim institucijama. Dakle, to su krediti stvoreni u suradnji s, primjerice, Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR), Ministarstvom poduzetništva i obrta, županijama i jedinicama lokalne samouprave, Europskom investicijskom bankom (EIB), Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) te mnogim drugima. Posebnost je ovih kredita u tome što su oni subvencionirani, uvjeti su povoljniji od onih tržišnih, točno su namijenjeni za određenu svrhu, kao što su, primjerice, krediti za žene poduzetnice, mlade poduzetnike početnike, poljoprivredu ili početne poduzetništva. Ovim vrstama kredita ponajprije država pokušava snažnije pokrenuti posrnuo hrvatsko gospodarstvo, a banke su tu našle interesa jer imaju malo sigurnije i stabilnije klijente s boljim kolateralom. Poduzetnici, dakako, bez obzira na to što je papirologija nešto komplikiranija, pokušavaju dobiti ove kredite jer su na kraju povoljniji. Svaka je kuna koja se manje plati banci u obliku kamata i dodatnog troška dobrodošla.

Postoji velik interes klijenata za kreditnim linijama za financiranje poduzetništva s Europskom bankom za obnovu i razvoj te Europskom investicijskom bankom. Te kreditne linije, općenito govoreći, pružaju povoljnije uvjete financiranja te su u pravilu uspješne, ponajprije zato što pokrivaju najtraženije oblike kratkoročnog i dugoročnog financiranja. Posebni kriteriji definirani tim linijama obuhvaćaju i javni i privatni sektor te se plasiraju prema standardnim procedurama i kriterijima banke. Najvažnija je pogodnost ovih linija ta da su kamate, iako utvrđene prema tržišnim parametrima, u pravilu povoljnije od tržišnih cijena. To dokazuje i činjenica da su prethodne kreditne linije s EIB-om bile iskorištene u manje od godinu dana – objašnjavaju u Erste&Steiermärkische banci.

Uz brojne strane europske institucije s kojima banke surađuju, ipak su najvažnije one domaće, i to dvije – HBOR i Ministarstvo poduzetništva. U prvoj polovini ove godine HBOR je kreditiranjem, osiguranjem izvoznih potraživanja i izdavanjem činidbenih jamstava podupro hrvatske gospodarstvenike s 4,9 milijardi kuna. Tijekom 2014. HBOR je u hrvatsko gospodarstvo plasirao 5,1 milijardu kuna kreditnih sredstava kroz 886 kredita. Krediti hrvatske razvojne banke plasiraju se preko gotovo svih hrvatskih banaka. Hypo Alpe-Adria-Bank ima 26 programa kojima s HBOR-om plasira kredite poduzetnicima. Neki od njih su krediti za pripremu izvoza, turizam, pripremu turističke sezone, restrukturiranje, likvidnost, IPARD mjere i tako dalje. Da bi dobili ove kredite, kažu u Hypo banci, klijenti kontaktiraju s financijskim savjetnicima u poslovnica od kojih dobivaju informacije o uvjetima, potrebnoj dokumentaciji i proceduri odobravanja pojedine vrste kredita.

Zahtjev klijenta, uz redoviti proces odobravanja u banci, prolazi i proces odobravanja u HBOR-u (kod HBOR-ovih kredita) ili proces dobivanja pozitivne odluke povjerenstva kod subvencioniranih kredita Ministarstva poduzetništva i obrta u suradnji sa županijama i gradovima – ističu u toj banci.

Odluči li se poduzetnik za, primjerice, program razvoja malog i srednjeg poduzetništva, može dobiti od 80.000 kuna do osam milijuna kuna, poček od tri do pet godina uz rok otplate do 12 godina, a kamatna stopa iznosi dva posto godišnje za one poduzetnike koji ulažu na područje posebne državne skrbi, odnosno četiri posto za sve ostale.

Veliku ulogu u kreditiranju ima Ministarstvo poduzetništva i obrta koje s bankama nudi povoljnije uvjete. Primjerice, Raiffeisen banka je s Ministarstvom poduzetništva i obrta zaključila Ugovor o poslovnoj suradnji ‘Kreditom do uspješnog poslovanja’ za financiranje tekućeg poslovanja i trajnih obrtnih sredstava za male i srednje poduzetnike, na rok do četiri godine te uz šest mjeseci počeka. Novost je, kažu u Raiffeisen banci, poslovna suradnja ‘Kreditom do konkurentnosti’ u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta i županijama, namijenjena financiranju kupnje, izgradnje ili uređenja poslovnih subjekata i kupnji opreme, na rok od 10 odnosno sedam godina, također uz subvencioniranu kamatnu stopu.

Ministarstvo hrvatskim poduzetnicima nudi niz programa i mogućnosti te nepovratna sredstva i mogućnost financiranja kroz fondove koji će se tek osnovati (primjerice Venture Capital fond koji bi trebao startati za nekoliko tjedana). Od 2012. do 2014. Ministarstvo je dodijelilo više od 7000 potpora i više od 5,7 milijardi kuna ukupne vrijednosti financiranih projekata. Ove godine projektom Poduzetnički impulz, koji ima tri osnovna programa – Mikro poduzetništvo i malo poduzetništvo i obrt, Sredstva iz fondova EU te Lakši pristup financiranju – planira se plasirati više od četiri milijarde kuna. Bankari kažu da upućuju klijente na intenzivnije iskorištavanje nacionalnih potpora, koje se realiziraju uglavnom putem Ministarstva poduzetništva i obrta. Osim Ministarstvu, poduzetnici, a većinom je riječ o malima i srednjima, mogu se obratiti i Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). U toj agenciji poduzetnici mogu tražiti jamstvo, potpore, mikrokredite i savjet. Program mikrokreditiranja namijenjen je gospodarskim mikrosujetima, postojećima koji posluju do 24 mjeseca i onima u nastajanju. Mogu dobiti od 10.000 do 120.000 kuna za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva. Kamatna stopa je 0,99 posto, a rok otplate do pet godina, uključujući poček do šest mjeseci.

Dakle, bez obzira na to što dio poduzetnika zazire od države jer u Hrvatskoj se nikada ne zna što će politika ukinuti, promijeniti ili nešto treće, sve se svodi na cijenu. Odlazak u banku najjednostavniji je dio posla, no s malo truda i dosta papira može se dobiti iznimno povoljan kredit koji vam može pomoći u ostvarenju poslovnih planova, što je u današnje vrijeme dragocjeno. Osim povoljnih kredita koje banke nude s institucijama, poduzetnici, a riječ je najviše o malim i srednjim, mogu naravno tražiti i ‘običan’ bankarski kredit. Za razliku od građana, koji više-manje znaju što mogu očekivati jer su banke postavile detaljne uvjete, poduzetnicima ipak nije tako lako procijeniti kreditne prilike.

Banke nude niz vrsta kredita za tvrtke, a u odbiru pravih prilika pomoći će Liderov prikaz ponude bankarskih kredita uz obrtna sredstva, kratkoročnih revolving kredita te dugoročnih investicijskih. Za građane smo izdvojili podatke nenamjenskih gotovinskih i stambenih u kunama, s obzirom na to da su to najtraženiji krediti. Svaka banka preferira neku vrstu grane gospodarstva. Neki vole više kreditirati tvrtke iz sektora IT usluga, turizma, medicine te farmaceutiku i proizvodne, trgovačke i ostale djelatnosti s fokusom na izvoz. Vole kreditirati i tvrtke iz sektora poljoprivrede, energetike, privatnog zdravstva i lokalne uprave i samouprave zajedno s tvrtkama iz područja komunalne djelatnosti. Oni koji rade u sektoru građevinarstva imaju popriličan problem u bankama jer je taj sektor na koljenima već godinama. Naravno, svaka će kredit dati poduzetniku koji ima kvalitetno pripremljen, isplativ projekt, naglasak se stavlj na bonitet tvrtke, namjenu kredita, realnost i analizu projiciranih izvora povrata preuzetih kreditnih obveza, perspektivu gospodarske grane unutar koje tvrtka posluje s posebnom orijentacijom na proizvodnu djelatnost i pružanje usluga povezanih s proizvodnim sektorom.