Naplata potraživanja

U odnosu na prošlu godinu broj blokiranih pao je za 13 posto, a iznos dugova manji je za 12 posto, što znači da se stanje s naplatom pomalo popravlja, ali nedovoljno brzo, rečeno je na okruglom stolu ‘Naplata potraživanja – kako uredna naplata može podići gospodarstvo?’ koji je organizirala tvrtka EOS Matrix u suradnji s Liderom.

Vrtka EOS Matrix u suradnji s Liderom organizirala je okrugli stol ‘Naplata potraživanja – kako uredna naplata može podići gospodarstvo?’ na kojem su predstavljeni rezultati istraživanja o navikama plaćanja u Hrvatskoj, a zatim se u panel-diskusiji raspravljalo o važnosti i budućnosti naplate potraživanja.

U uvodnom govoru glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović istaknuo je da je neplaćanje u Hrvatskoj duboko ukorijenjena pojava koja je u nekim situacijama ipak imala pozitivne efekte i održala na životu dio gospodarstva. Predsjednica Uprave Fine Andelka Buneta poručila je da danas nije jednostavno poslovati na tržištu kome je glavni cilj profit, a etika ne kotira visoko.

• Temelj poslovne etike bio bi tretiranje drugih s poštovanjem, a da to baš nije tako pokazuje 2012. godina kada je više od 74.000 subjekata bilo blokirano. Od tada je trend nelikvidnosti rastao za 400 milijuna kuna na mjesec, a to su zastrašujuće brojke – naglasila je Buneta. Pohvalila se da Fina zadaću provođenja odluka koju je dobila provodi efikasno i sigurno.

• Ovraha nad novčanim sredstvima neugodna je za dužnika, ali je direktna posljedica njegove neodgovornosti. Naš je cilj taj posao obaviti na što manje neugodan način, a da u tome uspijevamo pokazuju i pohvale Europske komisije – kazala je Buneta, dodavši da Fina objavljuje objedinjene podatke na svom webu.

Prema zadnjim podacima s kraja lipnja, u Hrvatskoj je bilo više od 47.000 blokiranih poslovnih subjekata, a ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje kretala se oko 27,7 milijardi kuna. U odnosu na prošlu godinu, broj blokiranih pao je za 6000 ili 13 posto, a iznos dugova manji je za 3,6 milijardi kuna ili 12 posto. Od početka primjene ovraha Fina je ovršila 91 milijardu kuna s računa poslovnih subjekata i 24 milijarde kuna s računa građana. Prema gospodarskim granama najviše blokiranih je u trgovini, onda u građevini, a treći su nekretninski poduzetnici.

Predstavljajući rezultate istraživanja o navikama plaćanja u Hrvatskoj koje je EOS Matrix proveo treću godinu zaredom među 200 tvrtki, generalna direktorica EOS-a Barbara Cerinski istaknula je da u odnosu na prošlu godinu nema velikih promjena.

• Hrvati neslavno predvode Europu s udjelom od 29 posto nenaplaćenih, odnosno kasnih potraživanja. Iako je to napredak od par postotaka u odnosu na prošlu godinu, rokovi za plaćanje su i dalje dugi, oko 42 dana u prosjeku, a treba nam i dodatnih 60 dana da bismo napokon naplatili potraživanja. U Europi su stvari bitno drugačije – naglasila je Cerinski, dodavši da među ispitnicima vlada optimizam da će se stanje popraviti.

• U sektoru B2C odobreni rokovi plaćanja u prosjeku su 28 dana, a u sektoru B2B 48 dana, s tim da se u segmentu B2B 34 posto računa plaća prekasno ili ne plaća uopće, a u segmentu B2C taj udio iznosi samo 17 posto – izjavila je Cerinski, uz napomenu da postoji lagani pozitivan trend.

Iako se još uvijek 73 posto tvrtki u naplati koristi internim resursima, sve se više traže usluge agencija. Cerinski je istaknula da je domaćim vjerovnicima teško ‘pritiskati’ dužnike jer može doći do prekida daljnje poslovne suradnje, čega se većina plaši.

Kašnjenje plaćanja popelo se na 60 dana u odnosu na prošlogodišnjih 59, u sektoru trgovine to se penje na čak 93 dana i ona ruši inače pozitivan trend u drugim branšama. U Europi su stvari bitno drugačije, računi se u prosjeku podmiruju ukupno 21 dan nakon dospjeća. Kao pet najčešćih razloga za nepodmirivanje računa u sektoru B2B ispitanici navode nelikvidnost, loša potražnja vlastitih kupaca, trenutačnu ekonomsku situaciju, namjerna neplaćanja i insolventnost.

Kao glavne izazove u iduće dvije godine vide naplatu potraživanja i bolju kontrolu kupaca. Imaju optimistična očekivanja za iduću godinu jer smatraju da bi pravna regulativa i intervencija vlade, uz novi stečajni zakon, trebali popraviti stanje. Rezultati istraživanja poslužili su kao uvod u panel-raspravu ‘Kako uredna naplata može podići gospodarstvo?’, u kojoj su osim Cerinski sudjelovali i Zlatko Mičetić, član Uprave Fine, Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije pri HGK, Viktor Pavlinić, CFO u Tele2, Vesna Ciganek-Vuković, članica Uprave RBA, te Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energetike. Glavna tema bila je važnost naplate potraživanja, odnosno budući trendovi u praksi plaćanja.

Cerinski se odmah osvrnula na naopaku poslovnu praksu u Hrvatskoj. Avansa plaćanja kod nas su limitirana, tvrtke moraju preuzeti rizik na sebe ako uopće žele prodati svoj proizvod. Stvari su naopako postavljene jer nitko se pod prilom ne koristi našim uslugama, a ispada da bi nama trebalo biti neugodno što pokušavamo tu pruženu uslugu naplatiti. Mogu shvatiti da je netko ostao bez posla, ali ljudi moraju biti svjesni svoje situacije i prilagoditi svoju potrošnju. Potpisani ugovori moraju se poštovati – istaknula je, dodavši kako se naplatom potraživanja treba aktivno baviti jer svako oklijevanje rezultira propuštanjem prilike koju će iskoristiti neki aktivniji vjerovnik.

Rekla je i da dugoročno gledajući strahuje za budućnost naplate potraživanja jer su mladi danas bombardirani mogućnostima koje im se kao dužnicima nude za izbjegavanje obveze plaćanja. Na pitanje o agresivnom nastupu teleoperatera u naplati potraživanja Pavlinić je odgovorio kako imaju sreću da imaju otvoren komunikacijski kanal s korisnikom.

Stvari su naopako postavljene: ispada da bi trebalo biti neugodno onima koji pokušavaju pruženu uslugu naplatiti, a ne onima koji duguju. Strahujem za budućnost naplate potraživanja jer su mladi danas bombardirani mogućnostima koje im se kao dužnicima nude za izbjegavanje obveze plaćanja, rekla je Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa.

– Društvo je otišlo u krajnost jer se na odgođu plaćanja gleda kao na normalan korak. Nade se različite opcije usluga i svatko može naći nešto za sebe, problem je što su ljudi previše navučeno na najnovije gadgete – zaključio je Pavlinić.

Ciganek-Vuković naglasila je da je popularnost važna za političare, a bankama je mnogo važnije povjerenje klijentata. Neuredno plaćanje računa dovodi do mnogo većih problema, primjerice, u bankama to dovodi do loših kredita, koji su kod nas na vrlo visokoj razini (17 posto ukupnih kredita u vrijednosti od 47 milijardi kuna), što je mnogo više nego u Europi i to loše utječe na gospodarstvo. Time kao zemlja postajemo nekonkurentni za investicije i nova zapošljavanja – izjavila je.

I Savić se složio da je kašnjenje plaćanja sveprisutno u gospodarstvu, a kao žarišne sektore istaknuo je trgovinu i građevinu, na koje otpada 50 posto udjela u nenaplaćenim potraživanjima. Inzistira se na plaćanjima unaprijed ako to pozicija na tržištu dozvoljava, a u EU je upravo to najkorišteniji način zaštite, plaćanje prema predračunu. Provjerava se i bonitet, a samo 27 posto poduzeća ne upotrebljava nikakvu zaštitu od rizika neplaćanja – izjavio je, dodavši da 44 posto poduzeća u Istočnoj Europi tvrdi da bi zaposlilo nove ljude ako bi plaćanja bila brža, a u Hrvatskoj taj je postotak nešto manji.

Možemo pretpostaviti da bi oko 38.000 ljudi u Hrvatskoj dobilo radno mjesto samo da se ubrza plaćanje u zemlji, odnosno da svaka tvrtka u problemima zaposli barem jednoga novog radnika. Kad bi se to stvarno dogodilo, broj nezaposlenih izjednačio bi se s povijesno niskom razinom, a stopa anketne nezaposlenosti sa sadašnjih 15 posto došla bi na 13 i bila također blizu najniže u povijesti – objasnio je Savić.