Veleučilište Baltazar

Studij Projektnog menadžmenta koji je Veleučilište Baltazar pokrenulo u suradnji s Institutom ‘Ruđer Bošković’ prvi je studij u Hrvatskoj i široj regiji s oznakom IPMA REG. Specijalistički diplomski stručni studij Projektni menadžment koji je Veleučilište Baltazar započelo u suradnji s Institutom ‘Ruđer Bošković’, trenutačno najbrojniji studij Veleučilišta, koji pohađa četiristo studenata, a više od osamsto već je diplomiralo, ove godine slavi deseti rođendan. Iako sve više visokoobrazovnih institucija nudi različite oblike obrazovanja vezane uz područje projektnoga menadžmenta, za sada je takva vrsta cjelovitog studija još jedinstvena na području Hrvatske. Štoviše, Veleučilište Baltazar Zaprešić prva je obrazovna ustanova s područja Hrvatske koja je osnovala takav studij.

U skladu s dopusnicom i studijskim programom Veleučilišta studenti toga specijalističkoga diplomskog stručnog studija osposobljavaju se za pripremu početka (project start-up) i vođenje projekta kojim poduzeća planiraju i izvode svoje operativne i razvojne projekte; pripremu i vođenje projekata u projektno usmjerenim poduzećima, od faze pripreme, izvođenja te faze obvezne garancije; sudjelovanje u pripremi i vođenju složenih znanstvenoistraživačkih projekata, pripremu i vođenje projekata u javnom sektoru; pripremu i vođenje projekata korištenja vanjskih fondova, posebno fondova EU; organiziranje cjelovita rada u organizacijama u kojima će specijalisti djelovati. Posebnost toga studija jest u tome da ga podjednako upisuju studenti koji su svoje prethodno obrazovanje završili u vrlo različitim područjima, kao što su npr. ekonomija, pravo, građevinarstvo, IT itd.

Studij je završio i nekoliko doktora znanosti koji su procijenili da im je uz njihovo temeljno područje obrazovanja velik nedostatak bilo upravo nepoznavanje područja projektnog menadžmenta, o kojemu znatno ovisi i učinkovitost njihovih znanstvenih projekata, posebno mogućnosti njihova financiranja. Dodatnu specifičnost studiju daje i dugogodišnja suradnja s Hrvatskom udrugom za upravljanje projektima (HUUP), najvećom strukovnom organizacijom za projektni menadžment u Hrvatskoj. HUUP je i dio International Project Management Association (IPMA), najstarije udruge za projektni menadžment u svijetu sa 60-ak nacionalnih članica.

Najvažniji je dio suradnje dodatna usluga koju pružamo studentima tijekom studija, a to je mogućnost da uz diplomu steknu prema posebno povoljnim uvjetima i međunarodno priznate certifikate s područja projektnog menadžmenta, sukladno certifikacijskom sustavu IPMA. Od 2010., od kada provodimo certifikaciju na Veleučilištu, već je 170 studenata steklo certifikat IPMA koji im pruža dodatnu konkurentska prednost na globalnom tržištu rada, na što smo posebno ponosni – ističe Zlatko Barilović, univ. spec. oec, predavač na studiju Projektnog menadžmenta i koordinator suradnje između Veleučilišta Baltazar, HUUP-a i IPMA-e.

Osim certificiranja studenata, studij Projektnog menadžmenta postao je prvi studij u Hrvatskoj i široj regiji s oznakom IPMA REG koja potvrđuje usklađenost toga specijalističkoga diplomskog stručnog studija s IPMA-inim pravilima. Registracijski kôd IPMA REG nalazi se na dopunskim ispravama o studiju (diploma supplement). Suradnja s HUUP-om potaknula je i brojne druge zajedničke aktivnosti i projekte, od kojih Barilović izdvaja suorganizaciju znanstveno-stručnih skupova s tematikom projektnog menadžmenta održanih 2011. i 2014. u Zagrebu, a posebno je važna organizacija i 27. IPMA World Congressa održanog 2013. u Dubrovniku. Na njemu je bilo više od sedamsto sudionika iz cijelog svijeta.

Tu su i razni projekti u kojima tijekom studija sudjeluju studenti Projektnog menadžmenta, a u sklopu organizacije mladih projektnih menadžera pod nazivom Young Crew Croatia koji djeluju u sklopu HUUP-a. Studenti sa svojim projektima redovito postižu odlične rezultate na različitim domaćim i međunarodnim natjecanjima, pri čemu možemo izdvojiti natjecanja u organizaciji Ministarstva gospodarstva, Case Study Competition, Global eCollaboration Competition, Business Plan Contest, Social Impact Award, Global Social Venture Competition itd. – dodaje Barilović.

Koliko su danas važni projektni menadžment i obrazovanje projektnih menadžera, govori podatak da se prema procjeni Svjetske banke 21 posto svjetskog BDP-a na godinu ostvaruje investicijskim aktivnostima, odnosno projektima. Ako tim projektima dodamo one koji nemaju investicijski karakter, može se zaključiti da se gotovo trećina poslovne aktivnosti čuvanje odnosi na rad na projektima. A trećina je velik dio!

Ako govorimo o projektima u poduzećima i ostalim organizacijama, njihovom se izvedbom uspostavljaju novi ili optimizirani procesi, novi ili bolji proizvodi i usluge, osvaja se nova tržišta i sl. Uspostavljaju se uvjeti za buduće povećanje konkretnosti. Naravno, ako su odabrani pravi projekti na kojima se radi i ako je njihova izvedba pravodobna, kvalitetna i troškovno optimalna. Projekti su, dakle, potencijalno vrlo važni za budućnost organizacija – ističe doc. dr. sc. Igor Vrečko, voditelj specijalističkoga diplomskog stručnog studija Projektnog menadžmenta na Veleučilištu Baltazar Zaprešić.

Istraživanja, kako u svijetu tako i ona koja je profesor Vrečko izvodio sa svojim suradnicima u Hrvatskoj i Sloveniji, jasno pokazuju da se formalnom i sustavnom upotrebom tehnika i alata projektnoga menadžmenta te dobrim poznavanjem određenih zakonitosti projekata postiže znatno viša uspješnost i transparentnost njihova izvođenja.

Prema saznanjima nekih međunarodnih istraživanja samo se otprilike trećina projekata izvede u okviru predviđenih troškova, vremena i s kvalitetom rezultata. Znači, oko dvije trećine projekata uzrokuje glavobolje ili čak migrene, a pri tome mislimo na projekte koji krenu u izvedbu i nikada se ne završe. Uspješnost izvođenja projekata u Hrvatskoj prema našim je istraživanjima još niža! Jedan od razloga ne tako dobroj uspješnosti projekata leži u činjenici da ljudi koji sudjeluju u izvođenju projekata često ne posjeduju kompetencije potrebne za uspješno upravljanje njima – govori profesor Vrečko.

Budući da danas nijedna grana nije imuna na promjene, koje se sve dinamičnije pojavljuju, profesor smatra da je projektni menadžment ne samo moguće nego i nužno uvoditi i primjenjivati u svim industrijskim granama.

Da njegova važnost postaje sve više prepoznata i u Hrvatskoj, vidi se i u podacima portala Moj posao koji otkrivaju da je potražnja za osposobljenim projektnim menadžerima porasla za čak 80 posto u odnosu na prošlu godinu, a prosječna je neto plaća projektnih menadžera 8345 kuna, što je znatno više od prosječne plaće u Hrvatskoj. Interesantna je i činjenica da se projektni menadžeri traže u gotovo svim djelatnostima, kao što su, primjerice, informacijska tehnologija, telekomunikacije, financije, građiteljstvo, strojarstvo, brodogradnja, farmaceutska industrija. Ti podaci svakako govore u prilog tomu da je projektni menadžment interdisciplinarno područje znanosti i da će perspektiva i uloga navedenog zanimanja u budućnosti biti sve veća. Već sada, a s trendom daljnjeg rasta u budućnosti, potražnja za ljudima na tržištu rada s visokorazvijenim projektnim kompetencijama biti sve veća.