Ključ za dugoročan uspjeh tvrtke

Indeks korporativnog upravljanja u hrvatskim tvrtkama na burzi niskih je i nezadovoljavajućih 3,91. Stoga je razumljiv veliki interes za konferenciju koju su organizirali Lider i Centar za istraživanje i razvoj upravljanja.

Konferenciju ‘Korporativno upravljanje u Hrvatskoj’, koju je organizirao Lider u suradnji s Centrom za istraživanje i razvoj upravljanja (CIRU), otvorio je Lars-Erik Forsgårdh, čelnik ecoDa (European Confederation of Directors’ Associations) osvrtom na europske regulatorne trendove.

• Važno je da zakonodavci uvide da prereguliranost stvara probleme i da pristup ‘one size fits all’ ne pali – poručio je, izrazivši zabrinutost zbog trenda prebacivanja odgovornosti s upravnih odbora na dioničare, što prema njegovom mišljenju nije dobro.

Darko Tipurić, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik CIRU-a, predstavio je istraživanje koje pokazuje da je praksa korporativnog upravljanja u hrvatskim kompanijama ispod zadovoljavajuće razine. Naime, prosječna je vrijednost indeksa SEECGAN za hrvatske tvrtke 3,91 od mogućih deset, a osnova za izračun indeksa prošlogodišnje je istraživanje provedeno na uzorku tvrtki čije su dionice uvrštene na Zagrebačku burzu.

Konferencija se nastavila izlaganjem ‘Uloga korporativnog upravljanja u razvoju društveno odgovornog poslovanja’ Mislava Ante Omazića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Dionička društva u Hrvatskoj trebaju unaprijediti svoje prakse društvene odgovornosti i raditi ustrajno na tome da razviju strategije vezane uz taj problem. Društvena uloga poduzeća ima moć, ali nije univerzalni lijek za sve društvene probleme – zaključuje Omazić.

Sudionike prvoga okruglog stola konferencije radnog naziva ‘Korporativno upravljanje u trgovačkim društvima u kojima lokalne samouprave imaju znatne ili većinske vlasničke’ moderator Darko Tipurić upitao je je li privatizacija rješenje i može li uopće što promijeniti. Davor Štern to smatra pitanjem svih pitanja.

• Čim se u upravljanje umiješa politika, to je recept za propast. Govorim iz osobnog iskustva. No država može biti dobar upravljač, ali politika mora biti prisutna isključivo u kontroli efekata, a ne da se na temelju političke podobnosti postavljaju ljudi – smatra Štern.

S njim se donekle složio i Ljubo Jurčić. – Naravno da su privatnici bitni, ali ne i privatizacija pod svaku cijenu. Trebamo stvoriti model koji najviše odgovara hrvatskom mentalitetu i poslovanju – ustvrdio je iskusni ekonomski stručnjak.

No Damir Novotny državu nikako ne želi vidjeti blizu biznisa i poduzeća: – Država ne može biti dobar vlasnik. To nije prirodno stanje stvari, kao da od dalmatinskoga kamena želite napraviti jastuk. Pravi heroji izlaska iz krize su Agrokor i Atlantic Grupa.

Na sljedećem okruglom stolu pod nazivom ‘Razvoj korporativnog upravljanja u Hrvatskoj’ raspravljali su profesori Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Hana Horak i Boris Tušek, predsjednica CID-a (Hrvatske udruge članova nadzornih i upravnih odbora) Ljiljana Katičić, potpredsjednik Atlantic Grupe Neven Vranković, odvjetnik Saša Divjak, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Mladen Vedriš i Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska. Vranković se u uvodnom dijelu osvrnuo na korporativno upravljanje u Atlantic Grupi, koja se tom problematikom sustavno počela baviti donošenjem kodeksa 2005.

• Korporativno upravljanje zahtjevno je i skupo, ali nosi vrijednost za kompaniju, kako u profitu, tako i u zadovoljstvu zaposlenika – zaključio je.

Vedriš se osvrnuo na prereguliranost tržišta i istaknuo kako je u toj šumi propisa vrlo teško kvalitetno upravljati kompanijom. Naglasio je da trebamo srediti pravosuđe, javnu upravu i zakonodavstvo da bismo omogućili uspjeh kompanijama. Dotaknuo se i problematike nagrađivanja menadžmenta u javnom sektoru i poručio da će ga se morati vrednovati isto kao i privatni. Horak je kazala da smo u Hrvatskoj došli do trenutka kad moramo držati do primjene tzv. soft lawa, a primjer toga je upravo kodeks korporativnog upravljanja.

• Investitori žele vidjeti da je tvrtka spremna samu sebe disciplinirati u slučaju kršenja propisa – izjavila je Horak.

Divjak i Tušek rekli su kako njihova iskustva iz prakse potvrđuju loše stanje korporativnog upravljanja kod nas i da se svijest o važnosti korporativnog upravljanja mijenja polako i mukotrpno.

Kako se nositi s rizikom u korporativnom upravljanju sudionicima konferencije pokušala je objasniti Danijela Miloš Sprčić, profesorica na Fakultetu ekonomskih znanosti u Zagrebu.

• Globalna financijska kriza usmjerila je pozornost na pravilnu identifikaciju, analizu i upravljanje ključnim poslovnim rizicima. No Hrvatska uvelike kaska za svjetskim trendovima – upozorava Miloš Sprčić.

Liderova konferencija zaključena je još jednim okruglim stolom. Tema rasprave bila je korporativno upravljanje u obiteljskim, malim i srednjim poduzećima.

Predstavnik jedne od najjačih obiteljskih tvrtki Ivan Zubak iz Oryx Grupe kaže da nemaju nikakvih ambicija izaći na tržište kapitala, a ljude za menadžment ne traže na burzi rada, jer smatraju da tamo nema ljudi koji su potrebni njegovoj tvrtki.

• Tradicionalna smo obiteljska tvrtka, to ćemo i ostati – poručuje mladi Zubak.

Zvijezdan Stanić iz Stanić Grupe nešto je manje siguran u zatvorenost svoje obiteljske tvrtke.

• Naša je obitelj jedan veliki nadzorni odbor, ali iskustva tražimo svugdje po svijetu. No više nitko ne može tvrditi da će zauvijek ostati zatvorena kompanija – priznaje Stanić.