Održivo i društveno odgovorno poslovanje postalo je važno za poslovanje i postojanje svake tvrtke. Ono se nikako više ne može zaobići ako tvrtke žele pokazati brigu za zajednicu. Stoga ‘općeprivlačno’ postaje zeleno poslovanje, pa kanadska tvrtka Coporate Knights (CK), koja se bavi medijima, istraživanjima i savjetodavnim uslugama, već 10 godina proglašava svojim indeksom Global 100 stotinu najboljih zelenih tvrtki na svijetu. Ove godine na prvome mjestu te prestižne rang-liste, nakon prošlogodišnjega drugog mjesta, američka biotehnološka tvrtka Biogen Idec. Najboljih stotinu odabrano je među 4609 tvrtki iz 22 zemlje koje pojedinačno ostvaruju tržišnu kapitalizaciju (ukupnu tržišnu vrijednost dionica bez trezorskih dionica) veću od dvije milijarde dolara.
Bigen Idec slijede američki Allergan, njemački Adidas, singapurski Keppel Land, finski Kesko te njemački BMW. Iz Sjedinjenih Američkih Država na popisu je dvadeset tvrtki, iz Kanade i Francuske po 12, Velike Britanije 11 te Finske i Njemačke po pet. Vjerojatno iznenađuje što je iz Njemačke među sto ušlo samo pet tvrtki, ali od toga su dvije među prvih šest, Adidas i BMW. Francuska je s osam tvrtki porasla za još četiri tvrtke u samo godini dana zahvaljujući ponajprije zahtjevima zakona o zaštiti okoliša Grenelle II, a grad-država Singapur dao je čak četiri tvrtke. I u Singapuru je to posljedica sve strožih zahtjeva za izvještavanje tvrtki o održivosti, što bi za dvije godine trebalo postupno dovesti do uvođenja zakona o obveznim izvještajima. Kina je na popisu sa samo jednom tvrtkom – Lenovo je na 73. mjestu, čime se nastavlja loš dojam tamošnjih tvrtki da ih nije previše briga za društveno odgovorno poslovanje.
No drugo istraživanje CK Capitala, CK-ove tvrtke kćeri, pokazuje da se stanje ipak drastično mijenja, pa je moguće da će se više tvrtki iz Kine uskoro naći na popisu. Također, unatoč tome što je Japan treće svjetsko gospodarstvo, predstavljen je također jednom tvrtkom, i to farmaceutskom, Eisai. Posljedica je to nedovoljnog prilagođavanja svjetskim trendovima.
Od zvučnih imena na popisu su, primjerice, američki Johnson&Johnson na 18. mjestu, Coca-Cola na 26., Intel na 56., Cisco Systems je 69., Colgate-Palmolive 72., General Electric 74., Campbell Soup 77., francuski L’Oréal 14., Renault 81. i BNP Paribas 82., njemački Henkel 39., Siemens 55. te Daimler 60. Britanski Marks&Spencer Group osvojio je 16. mjesto, Unilever 22., nizozemski Philips 25., finska Nokia 33., danski Novo Nordisk 13., južnokorejski Samsung 45. i LG 51. te švedski H&M 75.
Tvrtke dolaze iz 42 djelatnosti i, kao što se vidi, nijedna izrazito ne prednjači, ali mora se naglasiti da je na popisu najviše banaka, čak 13, te devet naftaško-plinskih tvrtki. Tvrtka Corporate Knights inače izdaje istoimeni časopis nazivajući se ‘časopisom za čisti kapitalizam’. Prate se poslovna i društvena kretanja vezana uz održivi razvoj posebno usredotočena na to kako se tvrtke, vlade i tržišta nose sa zahtjevima zelenog i čistog kapitalizma. Washington Post i kanadski list Globe and Mail distribuiraju tromjesečno oko 110.000 primjeraka CK, a časopis se elektroničkom poštom šalje poslovnjacima i svjetskim političkim glavešinama. Ta tvrtka osnovana 2002. sa sjedištem u Toronto postala je vodeća u ocjenjivanju otvorenosti i održivom poslovanju tvrtki. Usredotočujući se na praćenje uvođenja zelene ekonomije, želi se pokazati kako velike svjetske tvrtke mogu tako dobro poslovati i zarađivati.
Najboljih stotinu odabrano je prema 12 pokazatelja održivosti, poput prihoda poduzeća po jedinici utrošene energije, odvajanja prihoda od emisije stakleničkih plinova i utroška vode, izgubljenog radnog vremena zbog ozljeda, odlaganja otpada, ulaganja u istraživanje i razvoj, na osnovi broja žena na visokim položajima odlučivanja ili višine direktorske plaće u odnosu na onu prosječnog radnika. Zapravo, ocjenjivanje tvrtki počinje preko njihovih izvješća o održivosti unutar njihove djelatnosti. Pri tome odmah otpadaju one koje ne uspju pokriti najmanje 75 posto od 12 pokazatelja održivosti u sklopu svoje djelatnosti. Zatim se gleda ekonomska učinkovitost i održivi novčani tok prema devet kriterija. Treću razinu prolaze samo one tvrtke koje produži nadzor svih proizvoda, pa se one koje imaju podskupinu proizvoda nazvanu, recimo, duhan, odmah izbacuju iz daljnje utrke. Na kraju se ocjenjuje koliko su tvrtke u godini dana morale platiti kazni, nagodbi i globa za onečišćavanje okoliša. Za sve djelatnosti pokazatelji se ne vrednuju jednako. Tako, primjerice, sigurnost u bankama nije jednako ocijenjena kao kod tvrtki, recimo u prometu, kod kojih je veća mogućnost ozljeda na radu i nesreća.
