Trgovina

Većina od prognoziranih devet milijardi eura ovogodišnjega turističkog prihoda imat će velik multiplikativni učinak na hrvatsko gospodarstvo. Ovog je ljeta čak i većina dosad najinertnijih iznajmljivača i ugostitelja shvatila da ne može lagodno živjeti od ljetne ušteđevine i da mora investirati u nove sadržaje kako bi rasla ili bar opstala na sve zahtjevnijem tržištu.

K ažu turistički stručnjaci da turistička sezona u Hrvatskoj nikad nije bila bolja, kako u fizičkim, tako i u financijskim pokazateljima. Ministar Darko Lorenci prognozirao je prihode od turizma od oko devet milijardi eura, koliko bi trebao iznositi zbroj domaćih i strane potrošnje. Posljedično, svi direktno ili indirektno vezani uz taj sektor trebali bi se ‘omastiti’ ovogodišnjom sezonom, bilo da je riječ o hotelijerima, putničkim agencijama, privatnim iznajmljivačima ili pak prijevoznicima, trgovcima ili proizvođačima koji sudjeluju u kanalu HoReCa. Porast njihova prometa kreće se od 15 do nevjerojatnih 40 posto.

Vrlo je malo onih koji će u rezultatima ove godine stagnirati, to su uglavnom poduzetnici koji još uvijek žive od dva do tri mjeseca sezone i trpaju zaradu u čarapu kako bi pokrili troškove života u ostatku godine. Svi bismo voljeli raditi tri mjeseca u godini, a ostalih devet trošiti. No pokazalo se da ta formula više ne funkcionira. Ako je Ane iz Šibenika kupila novi namještaj za ljetnu terasu, njezina će terasa biti mnogo ljepša od susjedove koji također iznajmljuje apartmane pa će Ane turistima podići cijenu smještaja za barem 10 eura. Ako ne slijedi Anin primjer, susjed si to ne može priuštiti. Ta lančana reakcija osjeti se trenutačno i horizontalno i vertikalno, što najbolje dokazuju izjave dionika turističke industrije, u kojima svi najavljaju daljnja ulaganja u kvalitetu proizvoda i usluge. Iznimka su jedino državne tvrtke, poput Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka – Zagreb (ARZ), koji će povećanu ovogodišnju zaradu iskoristiti za otplate kredita i pokrivati svoje velike troškove, koji u slučaju HAC-a iznose oko 50 posto prihoda, te prikazati, kao i svake godine, dobit od točno nula kuna.

HAC je u prvih osam mjeseci naplatio cestarinu u iznosu većem od milijardu kuna bez PDV-a, što je oko pet posto više nego u istom razdoblju lani. Za prvih sedam mjeseci ostvareni promet i prihod kojim gospodari ARZ već su za šest posto nego lani.

Aviokompanija Croatia Airlines nije sigurna hoće li Vlada odlučiti da tvrtka 10 milijuna kuna predviđene neto dobiti (što je 40 posto više nego lani) mora uplatiti u državni proračun ili će se ta sredstva iskoristiti za pokrivanje dijela troškova tehničkog održavanja flote u 2016. godini. Što se privatnog sektora direktno uključenog u turizam tiče, hotelijeri, kao i do sada, uglavnom nastavljaju investicijske cikluse jer to ionako rade, neovisno o rezultatima sezone. Putničke agencije koje su se početkom godine žalile da će im prihod zbog posebnog postupka oporezivanja pasti i do 20 posto, ipak nisu zapale u najavljenje probleme. Ili nisu samo neke. Turoperater Uniline očekuje rast prihoda od pet posto, dobit na razini prošlogodišnje, a rast broja putnika između sedam i deset posto.

Gdje situacija u turizmu najviše ‘šteka’? U privatnom smještaju. Kada smo nasumično zvali neke iznajmljivače da provjerimo što će napraviti sa svojom zaradom, zaključili smo da većina njih nakon 1. rujna uopće ne diže telefonsku slušalicu. Sezona je za ‘zimmer frei’ očito gotova. No postoje neki primjeri iznajmljivača svjesnih nužnosti promjene dosadašnjeg modela poslovanja. Apartmani Divna u Baškoj Vodi ove su godine zabilježili čak 40 posto veći promet od lanjskog i vlasnica Iva Granić kaže da su apartmani bili 100 posto popunjeni od 1. lipnja do 1. rujna, nakon čega su rezervacije naglo stale. Granić je do sada već uložila u oglašavanje svog objekta na internetskim portalima i u izradu vlastite web-stranice i ne zanima je, kako kaže, ‘učinila komunikacija’.

Već 12 i pol godina otplaćujem kredit za objekt, međutim, svake godine jedan dio zarade ostavim za ulaganje u kvalitetu, kao što je postavljanje klimatizacijskih uređaja, kupnja LCD televizora, gradnja parkirnih mjesta i sl. Jedan od ključnih alata za privlačenje gostiju je prezentacija, a kasnije sve ovisi o direktnom kontaktu s gostom. Govorim mnogo jezika, brinem se o uređenju smještaja, počastim goste bocom vina, voćem, darujem im pekmez koji sama proizvodi i sl. – priča Granić.

Djelatnost koja se direktno naslanja na turizam je i ugoštiteljstvo, koje zadnjih godina također prolazi kroz transformaciju, što najbolje pokazuje brzina kojom se otvaraju i zatvaraju restorani, čak i tradicionalno najbolji. Kultni splitski restoran Boban desetljećima se smatra jednim od najboljih restorana u Hrvatskoj, međutim, proteklih nekoliko godina zbog periferne lokacije gubi bitku s ugoštiteljskim objektima u središtu Splita. Stoga je vlasnik restaurana odlučio proširiti djelatnost na iznajmljivanje smještaja te Boban danas raspolaže s deset soba. Sve što se tijekom sezone zaradi, zimi se ulaže (gradnja bazena, parkirališta, dizala).

Nekada ste s hranom poslovali na pozitivnoj nuli, a zaradivali na piću, međutim, to više nije slučaj. Nabavna cijena vina, kao i bifeke i ribe porasla je, drastično su smanjene reprezentacije tvrtki, a to ne možete nadoznaditi individualnim domaćim gostima. Parafiskalni namet postali su neizdrživi, a marže su se prepolovile. Planiramo smanjiti kartu jela i u buduće usluge restaurana nudit gostima u smještaju u vidu polupansiona – objašnjava Nenad Mlačić, voditelj restaurana Boban.

Marin Rendić, mladi poznati kuhar i vlasnik elitnog restorana Pepenero u istarskom Novigradu, kaže da je sezone u Pepeneru bila nešto bolja od prethodne te da će, kao i dosad, nastaviti ulagati, a planira jedan dugoročan projekt koji će zahtijevati kupnju zemljišta.

Kad sam iz unutrašnjosti došao u Istru, oko sebe sam imao pet lokala koji su se punili gostima po inerciji i nitko od ugoštitelja nije imao potrebu ulagati, a mi smo to radili svake godine. Prošle sezone imali smo veliku investiciju u novi bar uz objekt i stalno radimo na širenju poslovanja jer je to neizbježno. Sad su se i drugi ugoštitelji pomaknuli s mjesta i počeli ulagati, što je izvršno, jer jedan lokal ne čini destinaciju. Ljudi su vidjeli da ima prostora za ulaganje – komentira Rendić.

Što se hrane i pića tiče, promet Zorana Šimunića, vlasnika tvrtke Naše klasne koja proizvodi tjesteninu Aurelia, u kanalu HoReCa iznosi 15-ak posto ukupnog prihoda. Za razliku od ostalih sugovornika, Šimunić je veći porast prometa imao lani (10 posto) nego ove godine te očekuje zaradu na razini prošlogodišnje.

HoReCa je samo dio naših prihoda, međutim, taj segment pokazuje vrlo pozitivne trendove koji će podržati našu novu veliku investiciju u novi proizvodni pogon u Ivanić Gradu – kaže Šimunić.

Proizvođač Cromaris radi u kanalu HoReCa uglavnom preko svojih partnera specijalista za HoReCu Metroa i Velproa, kao i manjih regionalnih distributera svježe ribe. Cromarisoa prodaja u tom kanalu iznosi oko 25 posto ukupne prodaje na hrvatskom tržištu.

Prema dosadašnjem rastu prodaje našim partnerima, u prvih osam mjeseci rast prodaje u HoReCi iznosi je sedam posto. Cromaris je pri završetku investicije u obnovljeno mrjestilište u Ninu, vrijedno 130 milijuna kuna. Bit će to najmodernije mrjestilište brancina i orade u Europi, koje će dodatno učvrstiti našu konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu – tvrdi Julijan Matulina, direktor prodaje Cromarisa.

Njegov partner, trgovački lanac Metro, kojem segment HoReCa čini više od 40 posto ukupne prodaje, u srpnju je ostvario porast udjela kupaca iz tog segmenta za 15 posto, pri čemu je poslovanje s hotelima i restauranima raslo za više od 40 posto te je neupitno da će ovogodišnji rezultati u HoReCa dijelu poslovanja nadmašiti prošlogodišnje. Metro će u 2016. godini nastaviti prilagođavati formate veljepodajnih centara potrebama malih i srednjih poduzetnika. Prvi centri manjeg formata prilagođeni zahtjevima lokalnih kupaca otvoreni su u travnju 2014. godine.

Novi Metro centar u Puli prilagođen je profesionalnim kupcima HoReCe, a na rastući broj poduzetnika u varaždinskoj i susjednim županijama odgovorili smo preseljenjem varaždinskog centra na novu lokaciju u veći prostor, gdje smo asortiman kreirali u skladu s potrebama lokalnih kupaca. Imajući na umu da više od trećine naših kupaca dolazi iz HoReCe, među kojima je 60 posto svih hotela s četiri i pet zvjezdica u Hrvatskoj, na obali ćemo jačati ponudu u segmentu HoReCe, a u unutrašnjosti više ćemo se posvetiti trgovcima – najavljuju u Metrou.

Perjanice hrvatskog turizma, a to su hrvatski nacionalni parkovi, ne moraju se mnogo truditi da u kolovozu prodaju ulaznicu. I oni bilježe rast broja posjetitelja, ali pitanje je kojim će se tempom razvijati daljnja ulaganja u ostale sadržaje. Plitvička jezera su do kraja srpnja ove godine primila oko 700 tisuća posjetitelja, što je povećanje od 16 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije, a ostvareni prihod od ulaznica u tom razdoblju veći je od 82 milijuna kuna (16 posto više nego 2014). Trenutačno je na Plitvicama u tijeku nabava još jednoga panoramskog vozila, šest vozila na hibridni pogon, a planirana je i rekonstrukcija rasvjete s ciljem veće energetske učinkovitosti. U 2016. godini planira se gradnja prezentacijskog centra Medvedak, kao i znatna ulaganja u postojeće smještajne kapacitete.

Dobre rezultate bilježi i Nacionalni park Krka, s porastom broja posjetitelja od 17 posto, za razliku od prethodnih godina, kada je rast iznosio šest do sedam posto. Planirani prihodi za 2015. iznose oko 70 milijuna kuna, a prošlu je godinu NP Krka zaključio sa 66 milijuna kuna prihoda. Prema Planu upravljanja Nacionalnim parkom, za 2016. godinu predviđena je rekonstrukcija prometnice Lozovac – Skradinski buk, što će NP financirati vlastitim sredstvima, u iznosu od 2,5 milijuna kuna, uređenje i otvorenje dviju novih staza, uređenje pristaništa za brodove u Skradinu te pripremi radovi za početak realizacije kapitalnog projekta ulaza Lozovac.

Satelitska bilanca turističkog sektora možda može teoretski procijeniti kakav je utjecaj turizma na hrvatsko gospodarstvo, međutim, mnogo su važniji konkretni pokazatelji multiplikativnog učinka turističke djelatnosti u praksi. A praksa pokazuje da zarađeni novac od turizma kola dalje i okreće se.