BIOCentar

Dok gospodarstvo razvijenog svijeta trese biotehnološka groznica koja otvara neslućene poslovne mogućnosti, zasad su samo hrvatske znanstvene institucije na tom putu.

Čovjek želi postati besmrtn, ali biološki proces funkcionalna u skladu s ‘godinom proizvodnje’ iako ga ponekad ubrza nesreća ili teška bolest. Posljednjih desetljeća ljudi se otimaju smrti transplantacijom organa; mediji su u travnju ove godine objavili da je 99-godišnjem Davidu Rockefelleru šesti put transplantirano srce nakon čega je stari bogataš izjavio da želi živjeti 200 godina. Teško da će oružni starac unatoč novom ‘amortizeru’ uspjeti to ostvariti, ali moglo bi se posrećiti mladim bogatašima koji milijune dolara ulažu u biotehnologiju i pronalazak ‘okidača’ za fizički vječni život. Jedan od njih je Peter Thiel, suosnivač PayPala i predsjednik fonda Clarium Capital, koji je u posljednjih desetak godina uložio novac u 25 biotehnoloških tvrtki, a najveća mu je investicija 200 milijuna dolara uloženih u istraživanje lijeka za liječenje raka. U biotehnologiju veliki novac ulažu i osnivač Oraclea Larry Ellison te osnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin.

Najveći svjetski investitori odavno su prepoznali biotehnologiju kao najpotentnije područje za ulaganje, sve je više biotehnoloških tvrtki, a u skladu sa svjetskim trendovima razvijaju se i u Hrvatskoj, čemu će pridonijeti i BIOCentar (Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije). BIOCentar bit će otvoren potkraj ove godine u Zagrebu i osigurati infrastrukturu i usluge za razvoj biotehnoloških tvrtki, pružati klijentima savjetodavne usluge vezane uz razvoj poslovanja i pokretanje poduzeća te pomagati u umrežavanju s relevantnim institucijama i poslovnim subjektima.

I dok je to poticaj za otvaranje startup-tvrtki kakvu je osnovala i u druga studenata iz Rijeke, najprepoznatljivija hrvatska biotehnološka tvrtka na domaćoj, regionalnoj i globalnoj sceni je zagrebačka tvrtka Genos, koju je osnovao prof. dr. sc. Gordan Lauc. Genos ima važnu i aktivnu ulogu na području biotehnologije i u Hrvatskoj i globalno (jer se lokalno u području biotehnologije ni može poslovati zbog premašnih tržišta), a specijalnost te tvrtke područje je glikobiologije. Genos se pozicionira kao vodeća tvrtka na području visokoprotečne analize glikana u svijetu, a glikani su posljednjih godina postali iznimno zanimljivi moćnoj farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji jer su potencijalni biomarkeri za cijeli niz bolesti i stanja te pomažu u stratifikaciji pacijenata s ciljem razvoja personalizirane medicine. Isto tako, analizom glikana moguće je utvrditi hoće li neka terapija biti učinkovita za pojedinog pacijenta, što podrazumijeva velike uštede pri liječenju.

Zahvaljujući Genosovom statusu na globalnoj biotehnološkoj sceni u Splitu je u nedjelju završio međunarodni kongres Glyco23, najveći znanstveni skup na području analize glikana u svijetu u posljednjih nekoliko godina, na kojem se okupilo više od 500 stručnjaka iz područja glikobiologije, a predstavljena su vodeća dostignuća na području analize glikana. Prof. dr. sc. Gordan Lauc na tom je kongresu predvodio predavanje Međunarodnom organizacijom za glikokonjugate, što je veliko priznanje istraživačkom timu Genosa.

Genos surađuje s brojnim međunarodnim znanstvenim institucijama, sveučilištima i tvrtkama. Riječ je o renomiranim sveučilištima poput John Hopkins University, University of Oxford, Max Planc Instituta… Ukratko, surađujemo sa sveučilištima sa svih strana svijeta, iz Rusije, Kine, SAD-a i EU. U Hrvatskoj surađujemo s vodećim institucijama na području biotehnologije: sveučilištima, institutima, privatnim tvrtkama, kliničkim centrima, a na globalnoj razini kao dio velikih konzorcija participiramo u projektima ‘EP7’ i ‘Horizon 2020’. Uskoro Genos Glyco pokreće i ‘joint venture’ s jednom od vodećih engleskih biotehnoloških tvrtki na projektu plasmana našega inovativnog proizvoda, a namjeravamo tržište proširiti i na Rusiju i Kinu u suradnji s našim ondašnjim partnerima – kaže prof. dr. sc. Lauc.

U Tehnološkom parku Zagreb zasad je samo jedan startup iz područja biomedicinskih znanosti i to je tvrtka Live good j.d.o.o., ističe Franjo Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb. Tu je tvrtku osnovala Anita Bušić, mag. molekularne biologije, koja je, u suradnji s ICT tvrtkom Citus, koja se također nalazi u Tehnološkom parku Zagreb, kreirala proizvod BodyRecog. Riječ je o višestruko nagradi- vanom inovativnom sustavu za analizu i mjerenje ljudskog tijela uz pomoć kamere pametnog telefona ili MS Kinecta.

Zasigurno je potencijal razvoja startupova na području biotehnologije daleko veći jer konkurentnog znanja u našem okruženju ima. Sjetimo se samo Azitromicina, poznatijeg pod nazivom Sumamed, koji je nastao upravo u Zagrebu. I danas u Hrvatskoj djeluju znanstvenici koji inoviraju, međutim, okruženje ih i dalje ne motivira da se upuste u poduzetničke avanture. To je ipak za znanstvenike prevelik rizik, a u mnogim segmentima prepreke su nepremostive pa nažalost to postaje i nemoguća misija – objašnjava Šesnić i ističe da je dobra vijest da Zagreb i Hrvatska uskoro dobivaju inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije, BIOCentar.

Upravo je takva infrastruktura jedan od preduvjeta za razvoj potencijala koji se dosad nije imao gdje usmjeriti. Pretpostavimo li da imamo dovoljne količine znanja, a s BIOCentrom dobivamo i poligon za razvoj novih proizvoda na području biotehnologije, i dalje nam nedostaje ključan čimbenik, a to je financiranje razvoja novih proizvoda, naglašava Šesnić. Od hrvatskih znanstvenih institucija koje se bave biotehnologijom najvažnije mjesto pripada Institutu Ruđera Boškovića, koji sudjeluje u brojnim projektima, među kojima su i europski TransMed, Rapid-Cell i Innomol. TransMed bavi se uspostavom istraživačke infrastrukture u području translacijske medicine i primijenjene genomike i predstavlja primjer uspješne suradnje znanstvenika i kliničara te je nastavak velikog uspjeha hrvatskih znanstvenika koji su 2004. godine prvi u svijetu otkrili rijetki genski poremećaj u metabolizmu aminokiselina metionina, poznatiji kao nedostatak AHCY.

Zahvaljujući sofisticiranoj opremi koja je nabavljena u sklopu projekta, znanstvenici mogu doći do ključnih podataka o uzrocima različitih bolesti te tako pomoći liječnicima u tretiranju određene bolesti. Ta napredna tehnološka platforma, sastavljena od nekoliko instrumenata, ključna je za proizvodnju posebno dizajniranih mikročipova koji će ubrzati dijagnostiku bolesti, ali i omogućiti razvoj drugih sofisticiranih testova koji se temelje na tehnologiji testiranja Point-of-care (POCT), a koji će biti korisni u kliničkoj praksi te za unapređenje brzih i preciznih dijagnostičkih postupaka, primjerice, najpoznatiji test POCT onaj je za trudnoću. U tom je projektu uspostavljena i platforma koja omogućuje razvoj brojnih drugih relevantnih testova prema potrebama tržišta.

Osim nabavke visoke tehnologije unaprijeđeni su i ljudski potencijali te educirani znanstvenici s ciljem stvaranja produktivnog okruženja u kojem kapacitet inovacija može narasti kako bi mogli razviti vlastite dijagnostičke prototipove na bazi DNA i proteinskih čipova.

Također su poboljšanjem infrastrukturnih kapaciteta i daljnjim razvojem specijalnih površina staklenih predmetnica stvoreni preduvjeti za uspješnu komercijalizaciju rezultata projekta. IRB je to načelno dogovorio s nekim tvrtkama iz Austrije, Njemačke i Ujedinjenoga Kraljevstva, a tvrtka Avacta Life Sciences izrazila je interes za testiranje prototipova staklenih predmetnica, što je predviđeno početkom 2015. godine.

Drugi projekt je Innomol i bavi se unapređenjem inovacijskih potencijala za istraživanje i razvoj molekularnih znanosti u Hrvatskoj. Riječ je o projektu vrijednom 4,8 milijuna eura i najvećeg proračuna u području prirodnih znanosti u Hrvatskoj, koji okuplja više od 300 znanstvenika iz sedam zavoda IRB-a te 36 partnerskih institucija iz 11 europskih zemalja. Rezultati istraživanja u sklopu tog projekta mogli bi dovesti do razvoja inovativnih terapija i lijekova za liječenje tumora.

U sklopu RapidCella razvijen je prototip inovativne i jedinstvene metode za brzu detekciju patogenih mikroorganizama; bakterija i virusa te tumorskih stanica.