Projekt ‘Hrvatska 365’ u javnosti je shvaćen kao inicijativa za produljenje sezone. Što se do sada operativno napravilo i ima li kakvih vidljivih rezultata ove godine? Konkretna mjere koje je provela Hrvatska turistička zajednica (HTZ) uključuju dodjelu financijskih potpora, aktivnosti oglašavanja, a cijeli projekt horizontalno se provlači i većinom naših aktivnosti s krajnjim ciljem produljenja turističke sezone. Naši javni pozivi za dodjelu potpora sadržavaju posebne mjere za odredišta koja nose oznaku ‘PPS’ te se potpora u sklopu tih mjera dodjeljuje subjektima koji realiziraju projekte i programe na području PPS odredišta. Kad je riječ o oglašavanju, HTZ fokusirano oglašava projekt ‘Hrvatska 365’ promidžbom ključnih proizvoda na domaćem i emitivnim tržištima, vodeći računa o specifičnostima i potražnji pojedinih tržišta. Tako je 2015. za projekt PPS-a uloženo više od devet milijuna kuna, a 17 milijuna kuna planira se horizontalno uložiti u druge aktivnosti tog programa rada za ovu godinu. Iako je riječ o dugoročnom projektu čiji se rezultati mogu očekivati s vremenskim pomacima, već je pilot-projekt pokazao da su za taj koncept produljenja sezone jako zainteresirana tržišta i poslovni partneri. Tako su neke PPS destinacije već u posezoni 2014. znatno povećale turistički promet i taj se trend uspješno nastavio i 2015. Primjerice, u Dalmatinskoj zagori povećanje u noćenjima u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na 2014. bilo je 22-postotno, a dvoznamenkasta povećanja ostvarena su i na splitskoj rivijeri, u Opatiji, Rijeci, sjeverozapadnoj Istri, Zagrebu i dr.
Koji su dionici i u kojim odredištima pokazali najviše inicijative za uključivanje u projekt? Odredišta su pokazala vrlo velik interes za uključenje u projekt PPS-a. Čak su se 22 odredišta 2014. uključila u pilot-fazu projekta ‘Hrvatska 365’. Obvezala su se da će izvan glavne turističke sezone nudit posebne turističke proizvode, osmišljavati nove motive dolaska turista i omogućiti produljenje turističke sezone. Dobri rezultati i iskustva odredišta iz pilot-faze projekta potaknuli su i druga odredišta na uključenje pa ih sada u projektu ‘Hrvatska 365’ ukupno sudjeluje čak 40. Prvi su se put formirala neovisno o administrativnim granicama, ali ipak u sklopu smislene geografske cjeline i kompatibilnosti turističke ponude. Dakle, u projektu sudjeluje ukupno 286 općina i gradova, što je pravi pokazatelj velikog interesa za projekt.
Koliko je Hrvatska do sada iskoristila svoj potencijal za produljenje sezone i na kojim bismo još sadržajima trebali raditi da postignemo taj cilj? Hrvatska je turistička zemlja koja na relativno malom prostoru nudi mnogo različitosti, a to je jedna od ključnih predispozicija za cjelogodišnji turizam. Taj smo potencijal do sada djelomično iskoristili jer još imamo prostora za napredak u razvoju konkretnih turističkih proizvoda, odnosno onih koji ne ovise o vremenskim prilikama i koje gosti mogu konzumirati cijele godine. Upravo taj dio posla u djelokrugu je destinacija, to je bit destinacijskog menadžmenta. Samo privlačan turistički proizvod uz kvalitetno pripremljene inovativne programe, odnosno paket-aranžmane, stvara motiv za dolazak u predsezoni i postsezoni.
Mnoge nama konkurentne zemlje bore se sjednakim problemom sezonalnosti. Kako one rješavaju taj problem i možemo li se koristiti njihovim sredstvima za produljenje sezone? Da, problem sezonalnosti nije samo naš, nego se i mnoga druga odredišta već desetljećima suočavaju sa slabijim turističkim prometom u nekim dijelovima godine. Svakako je korisno pozitivne i uspješne primjere iz prakse imati na umu pri planiranju svih vrsta aktivnosti. Ne postoji univerzalno rješenje primjenjivo na sva odredišta s obzirom na to da svaka od europskih turističkih zemalja i šire u sigurnom sam da ćemo uskoro dosegnuti točku kad će svi subjekti pokazati interes i da će projekt ‘Hrvatska 365’ s vremenom biti sve uspješniji. Sad odredišta trebaju okupiti sve relevantne subjekte i zajedno osmisli razvoj i načine provedbe planiranoga. Bez toga ni državne mjere ne mogu dati željene učinke.
