Prognoze BDP-a Sada je najoptimističniji Hrvoje Stojić s plus jedan posto

Ekonomski institut predviđa za ovu godinu rast od 0,5 posto, Intesa za 0,9 posto, a dosadašnji najcrnji (ali pouzdano točan) prognozator ‘raspištoljio’ se s prognozom od jedan posto.

Ogodilo se i to. Analitičar koji je godinama nosio titulu mračnog – ali točnog! – prognoštivača prešao je na svijetlu stranu. Iako njegovi ekonomski izgledi za 2016. i 2017. nose naziv ‘salto mortale’? Hrvoje Stojić, glavno ekonomsko pero Hypo banke, ove godine očekuje rast BDP-a od jedan posto! Što je, recimo, 100 posto više od prognoze Ekonomskoga instituta, koji ove računa sa samo 0,5 posto (to je bila prvotna Stojićeva projekcija). Stojićeve su prognoze, prvi put u posljednjih nekoliko godina, gotovo poravnate s onima ostalih financijskih analitičara, čak za mrvicu iznad njih. Primjerice, analitičari Intese Sanpaolo svoju su prognozu za ovu godinu podigli s 0,3 na 0,9 posto. Je li taj optimizam samo zbog (u našem slučaju) priličnog skoka u drugome tromjesečju od 1,2 posto? Točno, no velik je dio poguranci stigao iz okruženja.

Osim što je rast gospodarstva korigiran naviše u gotovo svim zemljama EU, zahvaljujući potražnji raste nam izvoz, posljedično i plus na tekućem računu platne bilance. Premija rizika državnih obveznica još ne raste, pa su procjene proračunskih rashoda za kamate s četiri posto BDP-a smanjene na oko 3,5 posto. No već iduće godine – razočaranje.

Iako konačni utjecaj konverzije kredita u švicarskim francima nije moguće predvidjeti, izgledno je da će negativni fiskalni učinci u srednjem roku nadmašiti pozitivne, što je ključni razlog prognoze za rast BDP-a u 2016. godini od 0,5 posto. Izgubljeni prihodi države tražit će racionalizaciju potrošnje putem reformi koje bi trebale biti vidljive u proračunu za 2016. Dosad nisu uloženi dovoljni napori u podizanju konkurentnosti gospodarstva. Iako ima pomaka u produktivnosti, produbio se jaz između nas i usporedivih zemalja, odražavajući prije svega nedovoljnu racionalizaciju troška rada – zaključuje Stojić.

Nedavni rebalans proračuna nije iskorišten da se većim prihodima smanji deficit, zbog čega će ovogodišnji deficit iznositi oko 5,5 posto. Plan proračuna za 2016. godinu još uvijek nije poznat, a fiskalni će napori, procjenjuje, biti otežani odgađanjem poreza na nekretnine, s oko dvije milijarde kuna troška konverzije švicaraca i većim izdacima za kamate zbog očekivanog rasta premije na rizik. Uzimajući u obzir skromne izgledne rasta, Stojić očekuje deficit proračuna u 2016. godini blago iznad ovogodišnje razine. Dakle, optimizam ipak nije bio ništa više od jednokratnog izleta.