Tjedan u brojkama

Policajci i vjerovnici u velikom su strahu od predstojećih izbora. Ali, ne boje se ni da će na vlasti ostati SDP, niti da će pobijediti HDZ. Frka ih je da Ivan Vilibor Sinčić ne uđe u Sabor. Naime, čelnik Živog zida tako bi dobio jako oružje u borbi protiv deložacije – saborski imunitet. U ponedjeljak ga je policija po tko zna koji put privela na jednoj deložaciji. Podsetimo, u prosvjedima protiv gradnje Horvatinčićevoga kompleksa, kad su zbog ‘pasivnog otpora’ uhićeni brojni aktivisti, policajci su saborske zastupnike koji su se pridružili prosvjedu ostavili da sjede na pločniku. Dodatna je zanimljivost što su tada masovna uhićenja s imunitetskim iznimkama vođena uz blagoslov tadašnjeg ministra unutarnjih poslova – Tomislava Karamarka. A to nagovještava moguće izglede Sinčića i drugova u deložacijama.

Hrvatski proračun postao je žrtva predizbornog zaustavljanja bušenja Jadrana. No problemi su počeli mnogo prije izbora. Eksploraciji Jadrana već su prije presudile – cijene nafte. Kad je barel nafte bio skuplji od sto dolara, izgledalo je isplativo uložiti veliki novac u podmorske bušotine. No uz upola nižu cijenu nafte to postaje preskup sport, pa su naftaši i sami počeli odustajati. Ali nije Hrvatska jedina žrtva pada cijena u naftnom i plinskom biznisu. Stradali su ‘frackeri’, odnosno tvrtke koje se bave izvlačenjem plina iz škriljevca. Val bankrota nadvio se nad tom industrijom, posebice u SAD-u. Jeftina nafta, eto, odnosi svoj poslovni danak, baš kao i kad je skupa. Stoga ljetnošnje odustajanje Maraton Oila i OMV-a od bušenja Jadrana te predizbornu odluku Vlade koja ustvari daje time-out Ini, treba gledati (i) u tom kontekstu. Uostalom, upravo je i Shell objavio da zbog pada cijena nafte odustaje od ugovorenih geoloških istraživanja u BiH, između Bihaća i Neuma.

No kad nam već ne ide s naftom iz Jadrana, ide nam s naftom iz Ivanić-Grada. Vijest je da je naftni tretman došla prva organizirana skupina pacijenata iz Norveške pripada rubrici vjerovali ili ne, poput prodaje hladnjaka Eskimima ili pijeska beduinima. Norvežani su, ne računajući Rusiju, najveći europski proizvođač nafte, ali, eto, moraju potegnuti do Ivanića na terapiju naftalanom. To zemno mineralno ulje komercijalno se u medicini upotrebljava jedino u Azerbajdžanu i Ivanić-Gradu – u terapiji kožnih bolesti, posebno psorijaze i neurodermatitisa, ali i upalnih procesa u zglobovima poput artritisa, opekлина i rehabilitacije poslije raznih operativnih zahvata. Ravnatelj Specijalne bolnice Naftalan Goran Maričić već je rezervirao kapacitete za nove grupe iz Norveške, a nadaju se i širenju biznisa na druga skandinavska tržišta. Eto, nafta može biti crno zlato i kad je se ne mjeri u barelima, već u punim kadama.

Zamislite da dobivate plaću u – suhom zlatu. Nešto slično dogodilo se u Srbiji, u Zlatarni Majdanpek.

9,6% pala je u 2014. poljoprivredna proizvodnja. Iznosila je 17,4 milijarde kuna, a lanjski minus u odnosu na 2013. bio je 2,8 milijardi.

2,8% porasla je u kolovozu industrijska proizvodnja na godišnjoj razini, ali je u odnosu na srpanj pala za 4,1%. U prvih osam mjeseci industrijska je proizvodnja rasla 1,9%.

7770 eura prosječna je neto financijska imovina građana, čime je Hrvatska na 34. mjestu u svijetu. Najbogatiji su Švicari sa 157.450 eura po glavi, a slijede ih Amerikanci i Britanci.