Home / Tvrtke i tržišta / Zapošljavanje u brojkama

Zapošljavanje u brojkama

Da se na tržištu rada nešto događa, može se zaključiti letimičnim praćenjem portala za oglašavanje radnih mjesta. No da ne bi ostalo samo na dojmu, i njihove statistike potvrđuju pozitivan trend. Prema podacima portala Moj posao, ove je godine 22 posto više oglasa za posao, Posao.hr bilježi porast od 38 posto, a na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) jest 29,2 posto više oglašenih poslova. I oni koji traže posao i oni koji ga ne traže znaju da su među aktivnim oglašivačima poslova uspješne, brzorastuće izvorne tvrtke koje se šire. Najčešće su to tehnološke tvrtke poput Rimac automobila, Nanobita, Pet minuta, IN2, a nedavno je i Agrokorova poslovno-tehnološka tvrtka mStart pokrenula val zapošljavanja visokoobrazovanih stručnjaka za računalstvo, elektrotehniku, matematiku, fiziku, ekonomiju, informatiku. Upravo su to profili za kojima vlada velika potražnja jer je ICT najpropulzivniji i globalno konkurentan sektor, pa ga toliko ne dira domaća gospodarska zbilja. Osim IT kadrova traženo je prodajno osoblje svih profila, od prodavača do direktora prodaje. I, naravno, treći i veliki generator novog vala zapošljavanja jest turizam, pa su među najtraženijim zanimanjima konobari, kuhari, sobarice itd.

Igor Žonja, predsjednik Uprave portala Moj posao, kaže da se prema trendovima koje primjećuju na portalu te aktivnostima korisnika može zaključiti da tržište rada bilježi pozitivne pomake i postupni povratak optimizma. Razlozi su višestruki, ali Žonja kaže da nedvojbeno treba istaknuti veću aktivnost resornih ministarstava koja se očituje, primjerice, u davanju više poticaja i olakšica za poslodavce i tražitelje posla (smanjenje parafiskalnih nameta i drugih troškova poslovanja, povećanje neoporezivog dijela dohotka, izmjene poreznih razreda), izdvajajući više novca za jačanje malog i srednjeg poduzetništva i pomacima u dostupnosti sredstava iz fondova EU te boljoj informiranosti o njima. Osim toga pozitivni trendovi kao što su povećanje BDP-a, izvoza i industrijske proizvodnje, iako izraženi u mali postocima, nedvojbeno jačaju optimizam i ohrabruju tvrtke na dodatna ulaganja.

Poduzetnici uvijek promatraju širu sliku. Ako se primjećuju općeniti pomaci nabolje, oni ulijevaju nadu u jačanje pozitivnih trendova u vlastitoj industriji, što je mali, ali važan korak u širenju pozitivnoga poslovnog ozračja, a to nezostavno utječe i na tržište rada – ističe Žonja.

Drugi uspoređni pozitivni trendovi, nastavlja, kao što su dobra turistička sezona i informacije o većoj dostupnosti i primjeni novih tehnologija, također su dodatni vjetar u leđa.

Neke mjere koje provodi politika, aktivnosti u poslovnoj zajednici i razmjena znanja te općenito svjesnost o važnosti edukacije mali su pomaci kad ih promatramo zasebno. Međutim, njihov zbroj daje znatne konkretne poticaje i pomake. Možda ne treba zanemariti ni to da je Hrvatska već drugu godinu članica EU, što znači da su se napokon počeli topiti početni entuzijazam i nerealna očekivanja da će se našim gospodarskim problemima baviti netko drugi ili da će oni nestati preko noći. Sad kad su se dojmovi slegnuli, postaje jasno da se ništa neće promijeniti nabolje ako sami ne zasučemo rukave. Upravo se to napokon događa: postajemo svjesniji vlastitih neiskorištenih potencijala i odlučniji u tome da ih realiziramo. Sve to polako, ali sigurno, stvara pozitivne učinke – objašnjava Žonja.

Vedran Antoljak, glavni partner u konzultantskoj kući Sense Consulting, smatra da su među ključnim razlozima buđenja tržišta i novog zapošljavanja nakon mnogo vremena stagnacije rast BDP-a i industrijske proizvodnje, ali i novi investicijski ciklus u mnogim tvrtkama. Zasigurno, razlog su ulaganja, objašnjava, i veliki iznosi sredstava EU za financiranje raznih vrsta investicija. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije također primjećuje da se stanje na tržištu rada poboljšava, ali napominje da je daleko od zadovoljavajućega. Često je pozornost usmjeren samo na broj ili visoku stopu nezaposlenih, a tu je najveća teškoća visok udio dugotrajno nezaposlenih, odnosno onih koji čekaju zaposlenje više od godinu dana, koji čine gotovo pedeset posto svih nezaposlenih. Stanje gospodarstva poboljšava se u Europi pa se to neposredno prelijeva i na Hrvatsku koja je mala i otvorena zemlja i jako ovisna o kretanjima u zemljama u okružju, pogotovo najvećim poslovnim partnerima u EU. Pohvalno je što se znatno smanjio broj nezaposlenih, a i prijave otvorenih radnih mjesta preko HZZ-a osjetno su se povećale – navodi Bejaković.

Da se stvari mijenjaju i na menadžerskom tržištu, potvrđuje Aleksandar Zemunić, direktor tvrtke za pronalazak kadrova Selectio, koji kaže da imaju trend rasta, odnosno povećane potrebe za voditeljskim kadrom. Ipak, riječ je o manje novootvorenih radnih mjesta i više slobodnih mjesta koja su rezultat fluktuacija i transformacija unutar organizacija. Najveći je rast potražnje u FMCG i ICT industriji, i to za voditeljskim kadrom u financijama i prodaji, developerima itd., a nema promjena u kvalifikacijama koje se traže.

No sve te kadrove nije lako naći. Poseban je to izazov u brzorastućoj ICT industriji, u kojoj je broj kadrova ionako ograničen i nedovoljan, pogotovo u vezi s pojačanim odljevom u inozemstvo. Combis je tako u devet mjeseci ove godine zaposlio 25 novih ljudi, što je 10 posto manje nego prethodne godine.

Zapošljavaju isključivo na neodređeno vrijeme jer se vode dugoročnim razvojem ljudskih potencijala, najviše su zaposlili kadrove VSS tehničkog smjera i uglavnom su se usredotočili na programere mlađe dobi, bez obzira na iskustvo. Potražnja za kadrom tih karakteristika iznimno je velika, posebice u posljednjih godinu i pol dana. Najviše izazova imamo u pronalasku programskih inženjera za rad na razvojnim projektima i naprednim tehnologijama – ističe Antunović, dodajući da im je do kraja rujna od ukupnog broja djelatnika koji su napustili Combis 28 posto otišlo u inozemstvo.

Prema HZZ-ovim podacima, ove godine oglašeno 186 posto više radnih mjesta u inozemstvu, njih 289. Na portalu Moj posao imali su šesto oglas za inozemstvo, što je trideset posto više nego lani, a Posao.hr imao je 715 oglasa za poslove u inozemstvu, što je porast od 44 posto u odnosu na prošlu godinu. Najviše oglasa objavljeno je za rad u Sloveniji, Njemačkoj i Austriji. Međutim, našlo se tu i oglas za Tunis, Estoniju i Bliski istok. Najviše ih je bilo za programere, zavarivače i diplomirane inženjere elektrotehnike i strojarstva te medicinske sestre i vozače – kažu na portalu Moj posao.

Najveća domaća softverska tvrtka IN2 grupa ove godine zaposlila 58 novih ljudi i sad ima ukupno 574 zaposlena. Lani je potkraj rujna imala 489 zaposlenih, što govori o kolikom je rastu riječ. Od toga najveći dio u IN2 dolazi neposredno s fakulteta. Budući da je poznat hrvatski problem neuskladenosti obrazovnog sustava i tržišta rada, u IN2 imaju vlastiti edukacijski centar u kojem u šest mjeseci ti mladi ljudi stječu potrebno znanje i vještine za rad na realnim projektima. Tako im omogućuju uspješnu tranziciju iz akademskih okolina u poslovnu. Zbog potreba tržišta rada u Hrvatskoj se već dugo zaziva temeljita reforma obrazovanja kojom bi se povećao broj prirodno-tehničkih fakulteta, i stručnih i znanstvenih, te tako potaknula veća konkurencija među njima, što bi povećalo broj studenata. Naime, hrvatskim softverima treba više od dvije tisuće novih IT stručnjaka, kojih na tržištu nema. Iako hrvatska IT industrija bilježi stalan iznadprosječni rast, zapošljava 16,5 posto više stručnjaka nego lani i ima najviše postotke porasta izvoza, hrvatske IT tvrtke mogu računati na samo tisuću inženjera u istom razdoblju prošle godine.

S obzirom na to da smo u ovoj godini imali više otvorenih i oglašenih novih radnih mjesta nego prošle godine, proizlazi da je neusporedivo teže pronaći odgovarajućeg zaposlenika za neka mjesta – kaže Božica Antunović, voditeljica Odjela ljudskih potencijala u Combisu.

Velik su poticaj povećanom zapošljavanju upravo mladih ljudi i tzv. Mrsićevi poticaji, odnosno stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. ICT tvrtka Comping početkom godine pokrenula je val zapošljavanja: zaposlila je dvanaest novih stručnjaka, s time da je u sklopu HZZZ-ove mjere ‘Mladi i kreativni’ pružila priliku četirima visokoobrazovanim nezaposlenim osobama. I čakovečka tvrtka PPM, koja proizvodi razne alate, zaposlila je mlade zahvaljujući mjerama Ministarstva, a i mnoge druge tvrtke iskoristile su te poticaje.

Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, iz godine u godinu povećava se broj korisnika mjere stručnog osposobljavanja. Od 2011. do kraja ovoga kolovoza ukupno su 18.484 poslodavca iskoristila tu mjeru i u nju su bile uključene 49.202 osobe. Nakon mjera za mlade Ministarstvo rada priprema i mjeru za starije jer su oni najugroženiji na tržištu rada i najdulje nezaposleni. Kako bilo, pozitivni se pomaci vide.

Nadam se da su ovo prvi znakovi oporavka koji će potaknuti jačanje domaćega gospodarstva iako je zasad rast posljedica dobrog gospodarskog stanja u drugim europskim gospodarstvima. Mnoge hrvatske tvrtke u raznim gospodarskim sektorima traže nove zaposlenike. Dobra je strana toga što je većina iz privatnog sektora. Traži se uglavnom obrazovani kadar, a posebno je važno istaknuti potrebu za velikim brojem IT stručnjaka jer je taj sektor izvozno orijentiran i kontinuirano raste – napominje Antoljak.

Najvjerojatnije bi se moglo reći, dodaje Bejaković, da smo postali poduzetniji i odlučniji u poslovanju u malo povoljnijim uvjetima, ali teško je ocijeniti hoće li se nastaviti takvi trendovi. Napominje da je Hrvatska mnogo učinila na poboljšanju uvjeta poslovanja, ali tu su aktivnosti i dalje važne i potrebne. Pritom naglašava da zakoni trebaju biti jasni, razumljivi i trajni. Globalno, najveće promjene na tržištu rada unosi sve veća primjena tehnologije, automatizacije i digitalizacije svih razina proizvodnje, usluga i poslovanja. Procjenjuje se da je pedeset posto današnjih radnih mjesta moguće automatizirati ili digitalizirati, tj. da bi mogla nestati. Većini rutinskih poslova sigurno će prijetiti izumiranje, no zato će biti traženi kreativci na svim poljima i u svim industrijama.

Osim toga tržište radne snage, posebno u Europi, suočava se s dva velika izazova: sa starenjem radne snage i, što je posljedica migracijskih tokova, s ulaskom mladih generacija, tzv. milenijaca (rođeni između 1980. i 1993., koji će do godine 2030. činiti 75 posto svjetske radne snage). Za sve te izazove svaka država i tvrtka trebala bi imati odgovarajuću politiku upravljanja ljudskim resursima.