Popularna pjevačica gotovo dvije godine nije dala intervju, ali unatoč tome uspjela je povećati vrijednost svoga brenda za oko 450 milijuna dolara. Nije popustila ni Vogueu, pa prvi put u povijesti slavnog magazina lice s naslovnice nije izjavilo ni riječ. Uz luksuzne fotografije objavljen je samo esej novinarke Margo Jefferson.
Oš od kraja osamdesetih, otkad je Anna Wintour urednica američkog izdanja, Vogue se nastoji pozicionirati ne samo kao vodeći modni magazin nego magazin koji diktira trendove u popularnoj kulturi i industriji zabave. Opaka Wintour, kako joj ‘tepaju’ neki mediji, izgradila je imidž nalik na careve u rimskoj areni kad okretanjem palca gore ili dolje određuje sudbinu modela, ‘selebritija’ ili dizajnera u svijetu slavnih. Naslovnica Voguea osigurava trajanje još barem jednu sezonu, a onu rujansku publika doživljava kao odavanje specijalnog priznanja slavnome koji je svojim radom zadužio svijet popularne kulture ili će tek postati planetarno popularan. Upravo zbog statusa publika je i ove godine s nestrpljenjem čekala ‘september issue’, ovaj put posvećen planetarno popularnoj Beyoncé. S obzirom na to da pjevačica obožavatelje broji u desecima milijuna, izbor nije nikoga iznenadio, ali jest – slika bez tona. Naime, prvi put u povijesti Voguea lice s naslovnice nije izjavilo ni riječ, nego je uz luksuzne fotografije objavljen esej Pulitzerom nagrađene novinarke Margo Jefferson. Potonje je uzburkalo medije, i to od Guardiana do New York Timesa, ali i PR stručnjake koji su počeli raspravljati o fenomenologiji brenda Beyoncé i Voguea. Pokušali su odgovoriti na pitanje što se o osobnom brendiranju može naučiti od pjevačice, ali i kako je Wintour uopće mogla pristati na objavu fotografija bez ikakve izjave? Ne bi li Vogue kao trendseterski magazin, i to veći od svih, trebao inzistirati na ekskluzivnom intervjuu kad joj je već posvetio toliko važno izdanje?
Poznato je da četa fanova svoju kraljicu, Queen B, strastveno brani u svakom trenutku. Ona im u znak zahvalnosti tu i tamo na društvenim mrežama kapne koju fotografiju iz privatnog života, često bez i jedne riječi publiku željnu detalja iz njezina privatnog života, a koje je ona prije otkrivala u tradicionalnim medijima. Kako je New York Timesu rekla Jesse Parker Stowell, potpredsjednica tvrtke Full Picture koja, među ostalim, brine za imidž zvijezda poput Heidi Klum i Adriane Lime, prednost je suvremenih ‘selebritija’ u tome što mogu ‘bildati’ imidž bez pomoći tradicionalnih medija. Prije pojave društvenih mreža njihova je popularnost ovisila o milosti urednika i izdavača, trebalo je dospjeti u klasične medije kako bi postali slavni. Danas imaju vlastite medije, profile društvenih mreža, kojima mogu upravljati sami ili uz pomoć PR stručnjaka te tako kontrolirati svoj imidž. S obzirom na to da je kod planetarnih popularnih zvijezda riječ o publici koje ima u desecima milijuna, tradicionalni mediji sadržaj prikupljaju s tih ‘vlastitih’ medija te tako podgrijavaju nečiju popularnost.
