Od 1. listopada 2015. poslodavci više ne moraju radnicima uručivati obračun isplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine na propisanim formularima, nego mogu sami kreirati raspored podataka i izgled isplatnih listića koje uručuju radniku. Već se drugi put ponavlja praksa da mjerodavni ministar propiše formular o obračunanoj plaći i naknadi plaće kao obvezan pa ga za nekoliko mjeseci ukine i omogući poslodavcima da ga koncipiraju sami, u skladu sa svojim potrebama. Dogodilo se to 2011., prije četiri godine, i ponovno ove, 2015. Najprije su Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine s primjenom od 1. srpnja 2015. propisani formulari IP1 i IO1 (za isplaćenu plaću i naknadu plaće odnosno za isplaćenu otpremninu) i obrasci NPI i IO2 (za neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine), a onda se od 1. listopada 2015. izmjenama Pravilnika objavljenima u Narodnim novinama br. 102/15. odustalo od propisivanja oblika formulara koji se uručuju za isplaćene primitke, ali se i nadalje propisuju oni koji se uručuju radniku ako plaća, naknada plaće ili otpremnina nije isplaćena do kraja mjeseca u kojem je dospjela.
Ta je novost dobrodošla jer omogućava poslodavcima da ponovno, kako su to činili i prije 1. srpnja 2015., sami osmislite raspored, strukturu, donekle i sadržaj podataka u obračunu plaće i naknade plaće koji nakon isplate, najdalje u roku od 15 dana, uručuju radniku. Iz obračuna plaće mora biti vidljivo kako su utvrđeni sastavni dijelovi plaće i visina naknade plaće na koju radnik ima pravo prema ugovoru, pravilniku o radu i/ili kolektivnom ugovoru. Podaci trebaju radniku omogućiti kontrolu pravilnosti utvrđivanja visine njegovih prava. Ako je radio prekovremeno ili u okolnostima za koje ostvaruje dodatke na plaću (noću, blagdanom, nedjeljom, u smjenskom radu i dr.), radnik iz obračuna plaće treba moći utvrditi je li mu poslodavac priznao dodatke i uvećanja na koja ima pravo. Jednako je tako u vezi s visinom naknade plaće za sate opravdanih izostanaka. Podaci moraju radniku dati punu informaciju o tome kako mu je utvrđena visina tih primitaka. Budući da poslodavci u Hrvatskoj imaju različito uređen sustav plaća i dodataka na plaće, unificirani popisi o obračunanoj i isplaćenoj plaći objektivno nisu mogli ispuniti taj zahtjev.
Dakle, obračun plaće se više ne mora sastavljati na propisanom formularu IP1, ali poslodavci moraju pažljivo pregledati sadržava li njihov obrazac sve propisane elemente. I u tom dijelu ima novosti. Sadržaj obveznih podataka proširen je na iskazivanje podataka o doprinosima na plaću. Do sada je formular IP1 morao sadržavati samo podatke o obveznim javnim davanjima koji se obračunavaju iz bruto plaće, tj. o iznosima doprinosa za mirovinsko osiguranje, poreza na dohodak i prireza, a od 1. listopada mora sadržavati i podatke o svoti doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje, za zaštitu zdravlja na radu i za zapošljavanje koje poslodavac obračunava i plaća u svoje ime, a za korist radnika. Sadržaj obračuna plaće upotpunjen je tako da sadržava cjelinu podataka o troškovima rada i usklađen je s propisima o obveznim doprinosima. Poslodavac ne mora potpisati IP1 i IO1, samo treba upisati ime i prezime odgovorne osobe poslodavca kojoj se radnik može obratiti ako ima prigovor ili traži objašnjenje i dodatne informacije o iskazanim podacima. Tehničko je olakšanje i ispuštanje podataka o datumu uručenja obračuna radniku, ni on više ne mora biti naveden na obračunskoj listi.
